Wu Zetian (624.-705.)
Wu Zeitan je jedina carica u kineskoj historiji. Konfucije je smatrao kako žene nisu sposobne vladati, no usprkos tome ona se probila kroz rangove kineskog društva i iskoristila svoje diplomatske vještine kako bi se domogla moći. Najprije je zavela kineskog cara Tai Tsunga, koji ju je uzeo na svoj dvor kao ljubavnicu. Još za njegova života Wu je započela aferu s njegovim sinom Kao Tsungom, koji ju je uzeo za drugu ženu nakon očeve smrti. Već je to bio veliki napredak od dvorske konkubine, ali to je tek bio početak za Wu. Ubrzo je rodila kćerku, koja je umrla mlada. Wu je za to okrivila Kaovu prvu ženu, ali pretpostavlja se da je ona zapravo sama ubila svoju kćerku. Rodila je i sina, a Kao je umro mlad od srčanog udara. Nakon njegove smrti naslijedio ga je sin, koji je odstupio s prijestolja 690. Tada je Wu službeno proglašena caricom Kine (iako je i prije obavljala administrativnu funkciju.) Tijekom svoje vladavine ona je utjecala na brojne pozitivne promjene - unaprijedila je poljoprivrednu proizvodnju, smanjila nepotrebne poreze seljacima, smanjila veličinu vojske, a inzistirala je da na vodećim pozicijama budu obrazovani ljudi.
Dorothy Lawrence (1896.-1964.)
Ova se britanska novinarka maskirala u vojnika u Prvom svjetskom ratu i falsificirala potrebne potvrde da bude poslana na bojišnicu u Francusku. Lawrence se u potpunosti preobuka u muškarca, ali nakon 10 dana se razboljela i bila prisiljena priznati svoj identitet svom naredniku. Bila je uhapšena kao ratni zatvorenik te joj je bilo zabranjeno pisati o svemu što je doživjela na bojišnici. Unatoč zabrani, objavila je knjigu 1919. koju su kritičari hvalili, ali komercijalno nije uspjela. U stanju očaja Lawrence je rekla svom doktoru da ju je svećenik u njezinoj lokalnoj crkvi silovao kao djevojčicu. Nakon toga je proglašena ludom i institucionalizirana, gdje je ostala do smrti 1964.
Grace Hopper (1906.-1992.)
Grace je prva žena ikad koja je doktorirala matematiku na prestižnom sveučilištu Yale 1934., ali to nije jedino što je postigla. Nakon što je doktorirala jedno je vrijeme predavala na sveučilištu Vassar, a onda se pridružila američkoj mornarici u Drugom svjetskom ratu. Nakon rata pridružila se korporaciji Eckert-Mauchly, a kasnije je radila kao programerka za Remington Rand. Hopper je svojim radom promijenila programiranje zauvijek, a njezin kompajler za računalne jezike je preteča COBOL-a (Common Business Oriented Language) koji se i danas koristi.
Henrietta Lacks (1920.-1951.)
Ljudske stanice dobivene u laboratoriju su od neprocjenjive važnosti za medicinu. One omogućuju znanstvenicima da teoretiziraju o bolestima. Prve takve stanice zvale su se HeLa, a stvorene su 1951. u bolnici Johns Hopkins. Na iznenađenje znanstvenika, stanice nikad nisu umrle. Dugo nije bilo poznato tko je donor HeLa stanica, ali na kraju je otkriveno da je to bila Henrietta Lacks, radnica na farmi duhana, kojoj je dijagnoziran rak grlića maternice s 30 godina. Henriettine su besmrtne stanice bile ključne za otkrivanje cjepiva protiv dječje paralize, a doprinijele su i istraživanjima na područjima kloniranja, kartiranja gena i oplodnje in vitro.
Alice Coachman (1922. -2014.)
Na Olimpijskim igrama 1948. Alice Coachman je osvojila zlato u skoku u vis za SAD. Tako je postala prva afro - amerikanka koja je ikad osvojila zlato na Olimpijskim igrama. Kralj George VI joj je uručio medalju, a osobno joj je čestitao i američki predsjednik Harry S. Truman. Kao djetetu, Alice je bilo zabranjeno koristiti se atletskim terenima na kojima su trenirali bijelci pa je morala biti kreativna - koristila je užad i štapove kao oznake visine, a trčala je bosa. Svojom je pobjedom utabala put brojnim ostalim izvrsnim atletičarkama kao što su Wilma Rudolph, Evelyn Ashford, Florence Griffith Joyner i druge...
Margaret Hamilton (1936.-danas)
Ljudi su uspješno kročili na Mjesec 1969. i iako se uglavnom muška imena spominju uz taj povijesni uspjeh na timu koji je radio na tome istaknulo se i nekoliko žena. Jedna je od njih Margaret Hamilton, koja je bila glavna odgovorna na timu za programiranje. Ili drugim riječima Margaret je napisala softver koji je ljude odveo na mjesec. U 2003. ju je NASA nagradila za njezine doprinose programiranju, a 2016. joj je Obama uručio medalju slobode, najviši civilni orden u SAD-u.
