Do boljeg života kroz globalni koncept smanjenja štete od pušenja

Koncept smanjenja štete temelji se na brojnim pragmatičnim javnim politikama, regulativama i postupcima koji ohrabruju manje rizično ponašanje i smanjuju zdravstvene rizike, kroz korištenje sigurnijih proizvoda ili supstanci.

 

Taj koncept se ne svodi primarno na eliminiranje rizičnih proizvoda ili ponašanja, nego na smanjenje rizika koje će omogućiti osobama da prežive i žive boljim životom. Primjer za to je korištenje nikotina u manje rizičnim oblicima (Nicotine Replacement Therapy – NRT) s ciljem ohrabrivanja osoba da sa cigareta, koje su jedan od najopasnijih načina konzumacije nikotina, pređu na dokazano bolje alternative.

Izvještaj “Goruće pitanje: globalno stanje koncepta smanjenja štete od pušenja u 2020. godini”, koji je izdao projekt GSTHR (Global State on Tobacco Harm Reduction) postavlja u središte univerzalno pravo na zdravlje, čije je postojanje osigurano u nekoliko međunarodnih deklaracija.

Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organization – WHO) i dalje zastupa stav da će krajem ovog stoljeća još biti milijardu pušača u svetu. Taj broj sada dostiže 1,1 milijardu, a predviđa se da će i ostati toliki te da će se posebno odnositi na marginalizirane grupe, kao što su stanovnici zemalja s malim i srednjim primanjima.
Ali, iako problem pušenja u pojedinim državama i dalje postoji, u nekim drugim se sada pojavljuje nada.

Razvoj novih proizvoda

Pojava novih proizvoda omogućava širok izbor alterntiva za one koji žele promjene. Novi proizvodi koji su već sami po sebi diskretni i jednostavni za upotrebu, sve više se tehnološki unapređuju te se sve više kompanija odlučuje za razvoj uređaja koji zagrijavaju, a ne sagorijevaju duhan (Heat-Not-Burn, HnB), ali i idu za razvojem uređaja koji ne sadrže nikotin.

Međutim, ni dostupnost novih proizvoda ne utiče bitno na potrošačke navike, jer je i dalje, prema istraživanju GSTHR-a, nakon 10 godina postojanja alternativa, broj njihovih korisnika na globalnom nivou skroman u odnosu na broj pušača – devet na 100. Najviše osoba koje su prešle na alternative je u SAD-u, zatim Ruskoj Federaciji, Kini, Meksiku, te Velikoj Britaniji, Švedskoj, Finskoj i Japanu.

Bolje alternative su jednostavno – bolje

Autori izvještaja podsjećaju da ne postoji apsolutna sigurnost, ali da su bolje alternative u opticaju više od decenije i da je sve više dokaza o tome da predstavljaju manji rizik od proizvoda koji sagorijevaju duhan. Ovo je naročito potvrđeno 2018. godine, kada je Institut za javno zdravlje Engleske objavio izvještaj da je korištenje alternativa najmanje 95% manje rizično nego nastavak pušenja, te da je nivo tvari štetnih po okolinu, nastalih korištenjem alternativa, zanemariv.
Uz ovo, postoji sve više dokaza da su alternative efikasnije prilikom prestanka pušenja, nego što je to terapija zamjene nikotina (NRT). Sve ukazuje na to da “načelo predostrožnosti” (princip po kojem se savjetuje oprez u razmatranju potencijalne štetnosti novog proizvoda) koje se odnosi na zdravlje i regulaciju, ne bi trebalo više važiti.

Sadašnje odluke za buduće dobrobiti

Takođe, u Sjedinjenim Američkim Država, Agencija za hranu i lijekove (Food And Drug Administration – FDA) saglasila se da je kod IQOS-a, proizvoda koji zagrijava, a ne sagorijeva duhan proizvođača Philip Morris International (PMI), izloženost organizma štetnim materijama prilikom korištenja uređaja značajno smanjena u poređenju sa cigaretama.

To je, u neku ruku i potvrda konceptu smanjenja štete a pozadina ove odluke su obimni naučni i klinički dokazi koje je proizvođač IQOS-a, kompanija Philip Morris International, podnio ka FDA, a koje bi naučna i javnozdravstvena zajednica trebale više uzeti u obzir. FDA je donijela odluku na osnovu dokaza koji se ne mogu ignorirati samo na osnovu toga odakle dolaze.
Put naprijed

Sada po prvi put postoji širok dijapazon pozitivnih poticaja, a da to nije samo zabrana za pušače, koja ih tjera da se odreknu tradicionalnih cigareta. Alternative pružaju izlaznu strategiju koja do sada nije postojala, a koja se pokazala prihvatljivom i pušačima, a uz minimalna trošak regulatorima.

Bez obzira na namjere, stvarnost nas uči da bi kontrola duhana i duhanskih prerađevina mogla samo pomoći u smanjenju štete. Pitanje smanjenja štete, kao sastavni dio borbe protiv duhana je uvijek bilo aktuelno, s tim što sada postoji i stvarna šansa da zaista i doprinese dobrobiti javnog zdravstva.

(Žene.ba)