Kujović: Ljudska prava osoba sa Down sindromom kao prioritet države

Predsjednica Udruženja “Život sa Down sindromom” Federacije Bosne i Hercegovine Sevdija Kujović smatra da državni sistem mora poštovati ljudska prava osoba s tim sindromom, a da nevladine organizacije trebaju partnerskim odnosom pomoći vlastima da iznađu najbolja rješenja.

U razgovoru za Fenu, Kujović je govorila razvojnoj prilagodbi osoba sa Down sindromom, inkluziji, zaposlenju, samostalnom životu tih osoba te o zakonskim okvirima.

– Ničija prava ne smiju ovisiti od odnosa sistema i nevladinih organizacija. Država mora pozicionirati ljudska prava osoba sa Down sindromom kao prioritet, jer postoje mnogobrojne diskriminacije u tom domenu – naglasila je Kujović.

Fokus djelovanja tog udruženja podijelili su u četiri oblasti, a to je uspostave sistemskih rješenja za ranu intervenciju, inkluzivno obrazovanje, pravo na zaposlenje i samostalan život.

U polju inkluzivnog obrazovanja djece s Down sindromom, dodala je, od 2006. godine do danas postoji određen progres. Za razliku od vremena kada je djeci zabranjivan upis u redovne vrtiće i škole, Kujović ističe da su danas vrtići i škole otvoreni i upisuju djecu.

Međutim, naglasila je da upis djeteta u redovan vrtić ili školu ne znači da je zadovoljena inkluzija, jer to podrazumijeva mnogo više.

– Jedna od, po nama, ključnih momenta je shvatanje ‘razumne prilagodbe’ kao prava djeteta, koji je vrlo jasno objašnjena u UN Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom koju je BiH ratificirala još 2010. godine – kazala je.

Razumna prilagodba u sistemu obrazovanja, istakla je, predstavlja odgovarajuća podešavanja, stručna, programska, didaktička i metodička, na različit i kreativan način pristupa, kojima se učenicima s invaliditetom omogućava i olakšava pristup općem obrazovanju i stjicanje potrebnih znanja i vještina na ravnopravnoj osnovi.

– Zato je jako važno da nam prilikom procjene i planiranja, učenik i njegove potrebe, želje i interesovanja budu u fokusu i da njegovo učešće posmatramo sa aspekta barijera u školskom okruženju i školskom sadržaju – pojasnila je.

Razumna prilagodba se, kazala je, izvršava u momentu kada je potrebna, dok propust da se osigura razumna prilagodba predstavlja diskriminaciju po osnovu invaliditeta. Zbog nedovoljnog razumijevanja razumne prilagodbe, Kujović tvrdi da u saradnji sa školskim timovima za podršku inkluzivom obrazovanju razvijaju model koji će školama olakšati identifikaciju barijera za učešće i učenje učenika s teškoćama i samim tim lakše planiranje, realizaciju plana, monitoring i evaluaciju.

Govoreći o zakonskoj regulativi iz oblasti obrazovanja djece i mladih s invaliditetom, Kujović kaže da nije u dovoljnoj mjeri usklađena sa UN Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom.

Mnogi se zakoni oslanjaju na Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju BiH, koji je donesen 2003. godine. Konvencija Ujedinjenih nacija je ratificirana 2010. godine te je neophodno usklađivanje primarno Okvirnog zakona.

– U Kantonu Sarajevo usvojen je Pravilnik o inkluzivnom odgoju i obrazovanju. Nismo baš sretni s rješenjima, ali se nadamo se da će se planiranim izmjenama zakona i on unaprijediti – poručila je Kujović.

Problem prava na rad osoba s Down sindromom, kao pravo koje se ne poštuje, aktuelizirali su prije par godina.

– Moramo priznati da smo pioniri u ovome, ali želimo da naša djeca rade, budu korisni sebi i društvu. Do sada smo napravili određene aktivnosti, anketirali smo stavove mladih osoba s Down sindromom i otkrili da jako žele da rade i da ih to čini sretnim – naglasila je Kujović.

Na temelju tih istraživanja, dodala je, razvili su Smjernice za zapošljavanje osoba s Down sindromom na tržištu rada i Individualni tranzicijski program koji bi trebali postati dio obrazovnog sistem u BiH.

Govoreći o samostalnom životu osoba s Down sindromom, kazala je da je to ‘pitanje svih pitanja’ te da će biti moguć ukoliko država osigura dovoljno kvalitetnu podršku da se u takvom načinu života i istraje.

– Njihovo je pravo da žive u zajednicama u kojima su i živjeli do smrti roditelja, protiv smo njihovog institucionalnog smještaja ili bilo kojeg oblika zatvorenog smještaja, ali smo za ciljane programe u zajednici koje sistem mora osigurati – poručila je Kujović.

Naglasila je da odluku o svemu tome trebaju donijeti osobe sa Down sindromom, samostalno ili uz podršku bližih te da ta odluka mora uticati pozitivno na njih.

– Pozitivno će biti samo ako oni i dalje nastave živjeti aktivan život, imati svoj krug prijatelja te svojim angažmanom doprinositi i sebi i zajednici – podcrtala je Kujović.

Prošla godina je, dodala je, bila vrlo intenzivna, realizirali su mnogobrojne projekte od kojih neke nastavljaju i u ovoj godini kao što je ‘Sretna porodica – sretno dijete’, ‘Odgovorno roditeljstvo’ te ‘Razumna prilagodba je pravo’.

Posebno je izrazila zadovoljstvo zbog formiranja Odbora za inkluzivno obrazovanje Kantona Sarajevo u kojem je imenovana i njihova predstavnica. Odbor je formirao Koordinacioni odbor organizacija osoba s invaliditetom Kantona Sarajevo kao jedan od zadataka Strategije zagovaranja-promocije “Razumijevanja pristupa invalidnosti zasnovanom na ljudskim pravima 2018.-2021“.

– Saradnja Odbora sa Ministarstvom za obrazovanje nauku i mlade KS je vrlo intenzivna i osigurava glas osoba s invaliditetom u svim procesima u oblasti obrazovanja – naglasila je Kujović.

Udruženje “Život sa Down sindromom” osnovano je 2006. godine iz potrebe da se unaprijedi položaj tih osoba u BiH.

Zalažu se za poštovanje osnovnih ljudskih prava osoba s Down sindromom u BiH u skladu s UN-ovom Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom, smanjenje predrasuda prema njima, te za unapređenje razvoja djece i mladih s Down sindromom.

Udruženje djeluje kroz aktivnosti javnog zagovaranja, učešća u kreiranju pozitivnih zakonskih i drugih propisa, informisanja i edukacije roditelja, odgajatelja, nastavnika, zdravstvenih radnika i drugih stručnjaka koji prate razvoj i podučavaju osobe s Down sindromom, te kroz pružanje direktne podrške djeci i mladima.

Žene.ba