Lifestyle

Važnost fizičke aktivnosti u vrijeme pandemije

Autor: Žene.ba
Važnost fizičke aktivnosti u vrijeme pandemije

Stanje uzrokovano pandemijom Covid-19 već više od dva mjeseca znatno onemogućava kretanje većine građana, a značajnim dijelom ili u potpunosti osoba mlađe i starije životne dobi, kojima je posebno važna fizička aktivnost, te je, stoga, potrebno uvesti vježbe i aktivnosti koje se mogu planirati i izvesti i u svom domu.

Također, i oni koji su imali zakonsku mogućnost kretanja, protekla dva mjeseca su imali značajno manje fizičke aktivnosti, pa je "vraćanje u formu" za većinu nas jedan od prioriteta, ističu stručnjaci Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).

Sjedilački način života i nedostatak fizičke aktivnosti mogu imati negativne posljedice na zdravlje, dobrobit i kvalitetu života, a samoizolacija uglavnom izaziva dodatni stres, te na taj način nepovoljno ima utjecaj na mentalno zdravlje građana. Redovna fizička aktivnost i tehnike opuštanja mogu biti materijal koji će pomoći da ostanemo mirni i očuvamo svoje zdravlje za vrijeme samoizolacije.

- Neophodno je da tokom dana napravite kratke aktivne pauze, preskakanje štrika ili nekog predmeta uz posebne mjere opreza, ples, igranje s djecom ili obavljanje kućnih poslova, kao što su čišćenje i vrtlarstvo. Sve ovo može pomoći da ostanete aktivni kod kuće.

Umjesto da sate provodite uz informativne sadržaje sa negativnim prizvukom, vježbajte uz internet. Umjesto stvaranja dodatnog pritiska iskoristite pravo bogatstvo ponude online vježbanja, od kojih je većina besplatna i može se pronaći na YouTube ili drugim društvenim mrežama. Stručnjaci napominju da je neophodno da prilagodite vježbe svojoj dobi, stanju, da budete oprezni i svjesni vlastitih ograničenja prilikom izvođenja vježbi - napominju iz INZ-a.

Hodajte, obavezno se krećite, čak i u malim prostorima, šetnja ili hodanje “u mjestu” može vam pomoći da ostanete aktivni. Ako telefonirate, ustanite ili hodajte uokolo po kući/stanu dok razgovarate, ističe se u preporukama.

- Smanjite vrijeme sjedenja ustajući kad god je to moguće. U idealnom slučaju, cilj je prekinuti sjedenje ili ležanje svakih 30 minuta. Tokom slobodnog vremena koje provodite sjedeći dajte prednost kognitivno poticajnim aktivnostima, poput čitanja, društvenih igara, rješavanja križaljki i slično.

I na kraju, najbitnije,učinite sve da se opustite, duboki udisaji mogu vam pomoći da ostanete mirni. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje 150 minuta tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta sedmično ili 75 minuta visokog intenziteta sedmično za odrasle osobe.

Preporuke su namijenjene osobama koje se nalaze u samoizolaciji bez ikakvih simptoma ili dijagnoze akutne respiratorne bolesti. Ove smjernice ne smiju zamijeniti medicinske smjernice u slučaju bilo kojeg zdravstvenog stanja - kažu u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Žene.ba