Magnolije su jedne od najstarijih biljnih vrsta. Postojale su na zemlji prije 90 miliona godina. Pošto tada još nije bilo pčela koje bi oprašivale cvjetove, cvjet magnolije se prilagodio za oprašivanje pomoću beskrilnih insekata. Ovi cvjetovi se karakteristični po svojoj veličini, boja cvijeta je obično bijela ili ljubičasta, sa obiljem polena. Mirišljavi su iako nemaju nektar.
Magnolije su nekada nastanjivale velike prostore Azije, Evrope i Sjeverne Amerike. Danas je taj areal smanjen na dva centra- jedan obuhvata istočnu i jugoistočnu Aziju dok drugi centar je na istoku Sjeverne Amerike, zatim u Centralnoj Americi, Karibima. Danas se gaji u cijelom svijetu zbog svog obilnog cvjetanja i svojih prekrasnih, mirišljavih cvjetova.
Zabilježeno je da je prva velika magnolija stigla u proleće 1740. godine u francuski grad Nant iz Severne Amerike stigla je velika magnolija, koja je u Evropi bila malo poznata. Botaničar Plumije, koga je Kralj Sunca, Luj XIV slao da po svetu istražuje biljke i prikuplja najlepše vrste za versajski vrt, je još prilikom boravka u Americi, dao ovoj biljci ime magnolija, u znak uspomene na Pjera Magnola, direktora Botaničke bašte u Monpeljeu.
Magnolija je drvo (grm) prikladna i za velike i male vrtove. Obzirom na bogati cvat možete ju posaditi pojedinačno ili u manjim skupinama. Magnolija počinje cvjetati već potkraj marta i u aprilu, kad su još velike mogućnosti za pojavu mraza. Mladi cvjetovi magnolije su osjetljivi na mraz pa se preporučuje posaditi na neko zaštićenije mjesto.
Kod još mladih biljčica prilično je osjetljivo i korijenje, stoga je za oštrih zima potrebno prekrivati zemlju iznad korijenja. Odgovara im sadnja na sunčano ili polusjenovito mjesto u vrtu. Orezivanje je bolje izbjegavati jer nakon rezidbe magnolije se teško razrastaju, a vrlo brzo izgubi i pravilan oblik krošnje. Uglavnom se orezuju osušene i kržljave grane, a ako je ipak potrebna jača rezidba, uklanjaju se cijele grane, i to nakon cvatnje.
Magnolija nije pretjerano zahtjevna što se tiče prostora, jer njen prekrasan cvat doći će do izražaja ma gdje god bila. Ipak, ako stoji kao zasebni element u vrtu dojam će biti još jači.
Magnolija ima jedan od najljepših cvjetova
Magnolija se budi krajem zime, te svojim malim dlakavim cvjetnim pupoljcima najavljuje skori dolazak proljeća. Uskoro iz tih pupoljaka nastaju prekrasni veliki cvjetovi specifičnog oblika i boja, koji krase dvorišta i vrtove svojih ponosnih vlasnika.
Postoji mnogo vrsta magnolija, a jedna od najljepših je Magnolia Stellata. Ta je vrsta poznata po tome što cvate prva, a njeni cvjetovi, zbog rasporeda cvjetnih latica, izgledaju poput zvijezde. Cvatnja počinje već godinu dana nakon sadnje, a cvate od marta do aprila mirišavim bijelim cvjetovima. Kod nas je još poznata i Magnolia liliflora 'Nigra', često nazivana kao "tulipanovo drvo" zbog velikih ljubičasto-crvenih cvjetova, koji izgledom podsjećaju na cvjetove tulipana.
U Kini je cvijet magnolije simbol snage i vjernosti u ljubavi. Svojim vjernim podanicima kineski car je iskazivao poštovanje poklanjanjem cvijeta magnolije. U Evropi je važilo pravilo da se cvijet magnolije poklanjao posle nevjerstva prilikom vraćanja staroj ljubavi.
Magnolija simboliše dostojanstvo i istrajnost, ali i ljubav prema prirodi. Boja cvijeta magnolije označava određeni simbol. Tako je bijeli cvijet znak nevinosti, a ružičast označava stidljivost i najčešće se poklanja djevojkama koje još nisu upoznale pravu ljubav.
Po feng šuiju, magnolija posađena ispred kuće privlači energiju zadovoljstva i spokoja, a ako je posađena iza kuće simboliše polako, ali sigurno sticanje bogatstva.
