Umjetnica i okorjela pušačica u svojih pola stoljeća na tronu modernizirala je kraljevinu.
Na prijestolje je stupila kad joj je bila 31 godina, 14. januara 1972., nakon smrti oca Frederika IX.
Tačno 52 godine poslije predaje žezlo svom najstarijem sinu, prijestolonasljedniku Frederiku, nakon što je na Silvestrovo šokirala naciju najavivši abdikaciju zbog pozne dobi i zdravstvenih problema.
"Kraljica Margareta vrlo je dobra pripovjedačica pa je sama ispripovijedala i svoju priču", rekla je za AFP Cecilie Nielsen, novinarka koja prati kraljevsku porodicu na nacionalnoj televiziji DR. "Čak je i za odluku da odstupi odabrala prigodan trenutak", dodala je.
Kraljica je izjavila da je teška operacija leđa kojoj je bila podvrgnuta u februaru 2023. "dala povoda razmišljanjima" o odlasku. I nakon abdikacije zvat će je se kraljicom Margaretom.
Uzela je ime Margareta II. u čast Margrete I., koja je vladala Danskom od 1375. do 1412., iako službeno nije imala titulu kraljice. U vrijeme Margaretina stupanja na prijestolje samo 45 posto Danaca bilo je za kraljevinu, a većina je smatrala da joj nema mjesta u modernoj demokratiji.
No, ponosna i elegantna Margareta II. uspjela se držati podalje od skandala i modernizirati instituciju kraljevine, dopuštajući svojoj dvojici sinova da se ožene pučankama i ograničavanjem kraljevskih privilegija.
Danas je danska kraljevska obitelj među najpopularnijima u svijetu, a uživa i podršku više od 80 posto Danaca. Margareta je jedina vladajuća kraljica u Europi, ali četiri zemlje, Belgija, Nizozemska, Španija i Švedska, imaju prijestolonasljednice.