Knjiga 'Mostari: Dnevnik čuvara mosta' Gündüza Vassafa promovisana u sklopu 'Mostarskog ljeta'

 Nažalost, autor je iz opravdanih razloga odgodio svoj dolazak te nije prisustvovao promociji.

„Ovo je sa gledišta književnog aspekta jedan poseban žanr koji je bio poznat još u antičkoj književnosti, pa sve preko humanizma i renesanse, klasicizma i baroka do današnjeg dana. Profesor Gunduz je napravio jedan dnevnik boraveći ovdje u Mostaru i to u okolini Starog mosta. Zapisivao je 35 dana zaredom ono što ga je interesovalo, prije svega, susrete sa različitim ljudima.

Zatim je zabilježio običaje, kulturu življenja, kulturu ponašanja, oblačenja, kulturne događaje, znamenitosti ovog grada, kako kulturne, tako i arhitetonske i to je ono što ovaj dnevnik čini posebnim. Još nešto je karakteristično za ovaj njegov dnevnik, a to je što je profesor uspio da provuče kompletnu historiju grada Mostara, od njegovih prvih pisanih tragova, kroz jednostavno kazivanje i priče. Iščitavajući ovaj dnevnik možemo puno da naučimo i o zaboravljenim i značajnim ličnostima ovoga grada kao što su Mimar Hajrudin, Derviš-paša Bajezidagić, Fatima Šarić, Karađoz-beg te drugi vakifi u ovome gradu koji su obilježili svoje vijeme i dali pečat u pogledu historije, arhitekture i kulture življenja na ovim prostorima, u našem Mostaru. Knjiga sveobuhvatna i po mnogo čemu jedinstvena“, istakao je mr. sc. Nusret Omerika.

Promociji je prisustvovao i uvaženi generalni konzul Republike Turske u Mostaru Yaşar Ergün.

„Gospodin Vassaf je psiholog, književnik, intelektualac, akademik i poznati pisac u našoj zemlji. Knjigu 'Mostari; Dnevnik čuvara mosta' je sam napisao bilježeći utiske prilikom svoje posjete Mostaru. Ova knjiga nije običan zapis turiste ili putnika koji je samo promatrao Stari most i grad, naprotiv, ona je gotovo terapeutska priča o mostu, a također daje sliku osjećaja i ponašanja ljudi koji posjećuju most. Njegova želja je da Mostar, sa svojom kosmopolitskom prošlošću koja uključuje sve religije i rase, zadrži svoj drevni most kao simbol mira i kulturnog nasljeđa između Istoka i Zapada, otvoren za sve vjere i narode. Nadam se da će naši prijatelji Bosanci i Hercegovci uživati u ovoj knjizi koja je prevedena na bosanski jezik“, naglasio je Ergün.

Knjiga je prije svega nekoliko dana izašla iz štampe, a izdavač je IC Štamparija Mostar.

„Postoje najmanje dva razloga zašto smo se odlučili za ovo izdanje. Prvi je razlog taj što imamo iznimno dobru saradnju sa Institutom Yunus Emre i ona je rezultat te dobre saradnje. Drugi razlog je što često volim praviti, a to me naučila dosadašnja praksa, izdanja stranih autora koji govore o našem mjestu, našim običajima, hrani, ljudima itd. gdje na neki način dobivamo, uslovno rečeno, kvalitetniju sliku i potvrđujemo ono jesmo li ili nismo nekad u pravu za ono što mi volimo reći da jesmo ili nismo. Knjiga je jedno poetsko štivo, iznimno je zanimljiva, pitka, nije dosadna, svaki dan je nova dinamika, novi ljudi itd. Iskreno se nadam da još uvijek postoji širok krug ljudi koji žele pročitati šta drugi misle o ovom gradu, državi, narodu, tako da se nadam da će biti dovoljno onih koji će voljeti naći ovu knjigu u svojoj biblioteci“ navodi Ibro Rahimić, direktor IC Štamparije Mostar.

Moderator promocije bio je Meadin Mrndžić.

Naredni sadržaj u okviru „Mostarskog ljeta“ na rasporedu je u subotu, 05.08. a riječ je o promociji romana „Anadolovo pismo“ autora Zlatka Topčića koja će biti održana u Narodnoj biblioteci Mostar sa početkom u 19:30 sati. O knjizi će osim autora govoriti i književnik Asmir Kujović.