Prva promocija knjige 'Putovanje kroz Bosnu 1530' upriličena u okviru 'Mostarskog ljeta'

„Inače, ja tragam cijelog svog života za nekom istinom. Ovo je najstariji putopis kroz Bosnu 1530. godine, koji je Benedikt Kuripešić napisao na starom njemačkom jeziku i prevodilo ga je par prevodilaca. Međutim, ono što je mnogo bitno nije prevdeno u originalu i onda sam, jednostavno, htjela da ispravim, da kažem, taj grijeh, jer je grijeh prevesti nešto što nije napisano ili izbaciti nešto. Kuripešić u tom putopisu od 60 strana, od Ljubljanje do Konstatinopolja i nazad, opisuje Bosnu na 34 strane, ima deset slika tih bosanskih gradova i 32 puta pominje Kraljevinu Bosnu, dok su ti dosadašnji prevodici izbacili pojam 'Kraljevina', zatim neke stvari koje su mnogo bitne da mi razumijemo zbog čega je situacija danas ovakva preveli su drugačije i onda tu logiku historijsku promijenili te mi imamo jednu sasvim drugu sliku i tražimo nešto krivo“, istakla je autorica knjige Bisera Suljić Boškailo.

Kako bi se čitalac i sam mogao uvjeriti u vjerodostojnost autoricinog prevoda i tvrdnji, Suljić Boškailo je u sredini knjige postavila i stari faksimil cjelokupnog putopisa Benedikta Kuripešića iz 1530. godine.

„Djeca, mladi, znaju njemački jezik, a danas je lako i prevesti, tako da svako može vidjeti šta je on napisao i da se, jednostavno, ti falsifikati izbace iz svega toga“, zaključila je Suljić Boškailo.

Dr. Dario Terzić navodi da je putopis napisan jako davno i da je jako zanimljiv te ističe da sada imamo njegov najvjerodostojniji prevod.

„To je, možemo reći, prvi pravi dokument o Bosni, prvi pravi putopis, postojali su neki, ali ovaj je najopširniji. Ono što je jako bitno jeste da je Bisera Suljić Boškailo pronašla najstariji primjerak te knjige, jer su napravljeni neki prevodi ove knjige, ali su to prevodi prepisa knjige. Znači već imamo jednu vrstu manipulacije, ako vi dobijete prepis knjige, a ne original. Kao što se može vidjeti sa faksimila i iz novih prevoda neki pojmovi su izbačeni namjerno. Neko će reći slučajno, ali nije pitanje neznanja jezika, nego se vidi, može se razumjeti da su to odlučivale, na neki način, vladajuće politike, odnosno, politike tog vremena. Dakle, pojam 'Kraljevstvo' se izbacuje, pojedini pojmovi se nekad prevode na jedan, nekad na drugi način, spominju se neki pojmovi koji se vjerovatno ne bi trebali tako prevesti. Znači puno je manipulacije, oko imena, naroda, jezika“, naglasio je Terzić te je dodao kako smatra da će knjiga izazvati rekacije.

„Večeras je prva promocija ove knjige u BiH. Kakve će biti reakcije u našoj zemlji, pogotovo u zemljama u susjedstvu, ne znam, ali mislim da će ova knjiga sigurno izazvati raspravu. Međutim, najbitnije je da imamo najvjerodostojniji prevod Kuripešića, jer ovo su do sada bili falsifikati koji su odgovarali mnogima“, objasnio je Terzić.

O knjizi je osim autorice i dr. Darija Terzića govorila i prof. dr. Lejla Žujo – Marić.

U okviru „Mostarskog ljeta“ danas je na rasporedu promocija knjige "Mostari, Dnevnik čuvara mosta" autora Gunduza Vassafa koja će biti održana u Institutu Yunus Emre sa početkom u 20 sati. O knjizi će osim autora govoriti i mr. sc. Nusret Omerika.