Dok Crkva ovaj običaj karakteriše kao paganski, mladi se širom svijeta odlično zabavljaju maskirajući se u specifične kostime.
Noć vještica jedan je od omiljenih praznika djece i omladine, prvenstveno zbog kostima koji se nose i slatkiša koji se dijele te noći. Međutim, mnogi ne znaju kako je nastao taj praznik i zbog čega je danas toliko popularan.
Keltska tradicija
Halloween potječe još od starih Kelta i njihovih proslava završetka žetve. Keltska godina se dijelila na 'svijetlu polovicu' (ljeto) i na 'tamnu polovicu' (zima), a Nova je godina počinjala 1. studenog. Vjerovali su da za punog mjeseca, a najčešće noć prije dana mrtvih, mrtvi napuštaju svoje grobove, te nakratko opet dolaze na Zemlju i posjećuju svoje domove, zbog toga su se živi, prestrašeni mogućnošću susreta s mrtvima, prekrivali zastrašujućim maskama i stvarali veliku buku.
Na pragovima kuća ostavljali bi hranu i piće, kako bi udobrovoljili zlim duhovima. Kasnije, ljudi su se počeli maskirati u čudna bića, kako bi hranu i piće uzeli za sebe.
Za dobre duhove ostavilo bi se mjesto za stolom prilikom večere te noći, kao pozivnica da se pridruže svojim najdražima koji su još živi.
Dolaskom Rimljana, noć mrtvih dobiva stalni datum, a te noći prema starom rimskom vjerovanju, crni bog lova Samain preuzima vlast nad svijetom, ubija srndaća (boga Sunca), a božicu vegetacije odvodi u podzemlje, gdje ona do proljeća bdije nad mirujućim sjemenkama, usnulim životinjama i dušama mrtvih. U toj noći su se simbolično gasile sve vatre u ognjištima, vjerovalo se da mrtvi posljednji put dolaze na ovaj svijet, pa su jedni na pragovima svojih kuća ostavljali hranu, a drugi su postavljali izdubljene repe, svekle ili krompir s upaljenom svijećom, kako bi grešne duše uplašili, a dobre pronašle put kući.
Bundeva je tek u 16. stoljeću postala popularna za dubljenje najprije u Americi, a zatim i u ostatku svijeta.
Zašto se rezbari bundeva?
Noć vještica je najprepoznatljivija po izrezanoj bundevi sa svijećom (eng. Jack O’Lantern).
Običaj dubljenja bundevi zasniva se na irskoj legendi o kovaču Jacku, poznatom po domišljatosti, ali i škrtosti. Jedna od priča govori kako je prevario vraga tako što je vragu ponudio dušu u zamjenu za piće i nakon što se vrag pretvorio u novčić kako bi platio piće, Jack ga je brzo stavio u džep u kojem je bio križ, zbog kojeg se vrag više nije mogao vratiti u svoj oblik.
Tek nakon što je Jacku obećao da neće tražiti njegovu dušu još deset godina, Jack ga je izvadio iz džepa. Nakon deset godina opet je prevario vraga tako što ga je zamolio da mu vrag doda jabuku sa stabla, ali je na kori stabla brzo nacrtao krst, tako da ga vrag ponovno nije mogao dohvatiti.
Kada je Jack umro, nije bio primljen zbog svog grješnog života u Raj, a na vratima Pakla dočekao ga je vrag i poslao natrag u mrak, a da ga se riješi dao mu je žeravicu ugljena. Jack je u džepu imao repu, koju je izdubio, stavio u nju žeravicu i otada Jack, koji nikada nije pronašao put kući, luta mrakom noseći izdubljenu repu u ruci.
Tako je Jack O'Lantern (Jack Fenjer) postao simbol duše koja je prokleta i koja luta između svjetova.
Kako se obilježava danas?
Noć vještica u svom modernom obliku više nije vezana za stvarna vjerovanja o duhovima i nadnaravnom. Umjesto toga, postala je prilika za zabavu, kreativnost i druženje.
Iako su strašni i mračni motivi i dalje prisutni, Halloween se danas slavi kao veseli i bezbrižni praznik za sve uzraste.
Kostimiranje, ukrašavanje domova i sudjelovanje u raznim aktivnostima postalo je glavni dio proslave. Međutim, suština Halloweena ostaje ista – povezanost sa smrću i nepoznatim svijetom, ali s modernim, često humorističnim i teatralnim pristupom.