Sve više djece pati od poremećaja sna, a naučnici taj problem povezuju s gotovo neizostavnim korištenjem društvenih mreža i digitalnih uređaja, neposredno prije spavanja.
Napominju da se pretjerano korištenje Instagrama, Snapchata, Facebooka i Twittera može povezati s razvojem nekih mentalnih poremećaja, poput depresije, ali i gojaznosti, pišu britanski mediji.
Prema podacima britanskog Državnog zavoda za zdravstvo (NHS) u posljednjih šest godina broj hospitalizacija djece s poremećajem sna značajno je porastao. Među mladima do 16 godina taj broj je u posljednjih pet godina porastao sa 6.520 evidentiranih na 9.429.
Porast broja problema sa snom među djecom u suprotnosti je s blagim padom hospitalizacija ostalih grupa uzrasta – s 29.522 tokom 2012. na 29.184 prošle godine.
Neki stručnjaci smatraju da ne bi trebalo demonizovati društvene mreže, nego naučiti roditelje da sopstvenom djetetu postave granicu kada je korišćenje tih platformi u pitanju.
“Svi znamo da plavo svijetlo s ekrana pametnog telefona može poremetiti san, ali mislim da je, nakon brojnih upozorenja, u ovom slučaju za neispavano dijete odgovoran roditelj”, kaže stručnjak za ‘digitalnu detoksikaciju’ Tanja Gudin, autorka knjige “Stop Staring at Screens”.
I njena koleginica Viki Doson ističe važnost pravila koje nameće roditelj, kada je u pitanju odlazak u krevet i upotreba mobilnog telefona i kompjutera neposredno prije spavanja.
“Navika odlaska u krevet u isto vrijeme i uz određene rituale preduslov je za kvalitetan san. Na loš kvalitet sna, uz pametne telefone može uticati i loša prehrana, na primjer konzumiranje slatkiša ili energetskih pića neposredno prije odlaska u krevet”, podsjeća Doson.
“Među djecom danas vladaju dvije epidemije kada je zdravlje u pitanju – gojaznost i mentalni poremećaji, a oni dovode do poremećaja spavanja”, kazao je Majkl Farkar, stručnjak za medicinu spavanja i sna u londonskoj dječjoj bolnici Evelina.
“Oduvijek smo vjerovali da je neispavanost posljednica gojaznosti, ali u zadnje je vrijeme sve više dokaza po kojima neispavanost doprinosi gomilanju kilograma. Kada je dijete neispavano, organizam reaguje hormonalnim disbalansom koji može uticati na apetit i na osjećaj gladi. Dakle, kad su jako umorna i neispavana djeca žude za nezdravom hranom”, kaže Farkar.
Dodaje da san može poremetiti tjeskoba, ali i obrnuto – neispavanost može doprinijeti anksioznosti.
“Djeci je od najranijeg životnog doba potrebna konzistentna rutina u većini stvari. Postupno smanjenje aktivnosti pred kraj dana, pri čemu treba smanjiti i upotrebu pametnih telefona, posebno neposredno prije odlaska na spavanje”, smatra on.
Važno je aktivno djetetu postaviti određena ograničenja i pratiti na koji način koristi internetske sadržaje. Ograničenja i pravila su vrlo važna za postavljanje jasnih granica te za učenje samokontrole kod djece, ali ne smiju biti jedini način vaspitavanja.
Cdm.me