Jedan od najbitnijih uzroka je prekomjeran unos kuhinjske soli.
Akademik Bojan Jelaković, nefrolog, internist i hipertenziolog za Index.hr kaže da je u Hrvatskoj, prema rezultatima istraživanja EHUH 2, unatoč zamjetnom smanjenju u odnosu na unos prije petnaestak godina, unos kuhinjske soli još uvijek približno dvostruko veći od preporuka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
“WHO preporučuje 5 grama kuhinjske soli na dan, što je ekvivalentno 2 grama natrija. To je otprilike jedna čajna žličica soli dnevno”, kaže Jelaković.
No nije svakome lako držati se ove preporuke. Stoga je za rješavanje ovog problema potreban multisektorski pristup.
Jelaković kaže da je u zadnjih petnaestak godina u Hrvatskoj, na inicijativu Hrvatskoga društva za hipertenziju i Hrvatske lige za hipertenziju, napravljeno jako puno jer je ostvarena dobra suradnja s prehrambenom industrijom.
“Naime, kruh, pekarski proizvodi, mesne prerađevine te gotova i polugotova hrana glavni su uzroci prekomjernog unosa kuhinjske soli”, kaže Jelaković.
Nedovoljan unos kalija
Manje je poznato da je s visokim krvnim tlakom također povezan nedovoljan unos kalija u organizam.
Jelaković kaže da WHO preporučuje najmanje 3.5 grama kalija dnevno, dok je u Hrvatskoj, prema preliminarnim rezultatima studije EHUH 2, unos kalija manji od 2 grama dnevno.
“To je također odraz nezdravoga načina života i premaloga unosa voća i povrća, što je najbolji i najprirodniji način unosa kalija, ali i drugih važnih minerala u naš organizam”, kaže akademik.
Zamjenske soli kao rješenje dva problema
Ljudi jako teško mijenjaju loše životne navike i stoga je suradnja s prehrambenom industrijom ključna za smanjivanje prekomjernog unosa kuhinjske soli.
Međutim, time se ne povećava unos kalija pa su nakon istraživanja na velikom broju ljudi znanstvenici s vrlo visokom razinom dokaza zaključili kako je opravdano preporučiti da se u prehrani koriste tzv. zamjenske soli, u kojima je dio natrijevog klorida zamijenjen kalijevim kloridom, čime se oba problema rješavaju odjednom. Pritom je posebno zanimljivo i povoljno to što se takvom zamjenom ne smanjuje osjet slanosti za koji smo evolucijski programirani jer je određena količina kuhinjske soli potrebna organizmu. Nekada davno, kada kuhinjska sol nije bila lako dostupna, evolucijski usađena čežnja za njom bila je važna za preživljavanje, baš kao i za kalorijama bogatim masnoćama i šećerima.
“Danas, kada ne živimo u oskudici, taj nagon više nije potreban, nego je rudiment koji pospješuje razvitak arterijske hipertenzije, pretilosti, metaboličkog sindroma, šećerne bolesti i svih kobnih posljedica”, kaže Jelaković i dodaje da se danas kuhinjska sol, mast i šećer često nazivaju trima bijelim smrtima.
Zašto je kalijem obogaćena sol dobra i za ljude s niskim krvnim tlakom?
Ljudi s niskim krvnim tlakom često misle kako je za njih dobro jesti slanu hranu, što nije točno. Naime, prekomjeran unos kuhinjske soli neovisno o utjecaju na krvni tlak povećava rizik moždanoga udara, bubrežnih bolesti, pretilosti, osteoporoze, bubrežnih kamenaca, pa i nekih vrsta karcinoma.
Jelaković tumači da nezasoljenom, prirodnom prehranom unosimo dovoljno potrebne kuhinjske soli, odnosno natrija za funkcioniranje organizma.