Dok spavamo gubimo dosta tečnosti, a ne unosimo je uopšte. Zato smo često žedni tokom noći, ili čim se probudimo.
Da biste izbjegli sve to što loše utiče na zdravlje, valjalo bi da ujutru prvo popijete čašu vode, doručkujete pa tek onda popijete i kafu. Ok, ne možete da doručkujete čim se probudite, onda popijte kafu poslije velike čaše vode, i to barem 30 minuta kasnije.
I dok uživate u svojoj "prvoj jutarnjoj", mondo.rs vam donosi i nekoliko zanimljivosti vezane za kafu pa ušuškani u topli dom ili kancelariju pročitajte i to:
Kafa je zapravo voće
Zrna kafe su ustvari dijelovi plodova koji liče na višnje i koji rastu na žbunovima. Također, iako je kafa zapravo sjeme, zovemo je zrno jer podsjeća na zrna graha.
Plemenito drvo
Francuski kralj Luj XIV naložio je da se sagradi prva staklena bašta u Evropi, ali ne da bi se u njemu gajilo cvijeće, kako su mnogi pomislili, već da bi se tu uzgajalo prvo drvo kafe u Francuskoj, poznato kao plemenito drvo. Ono je postalo jedno od najplodnijih na svijetu - od njega potiče milijarde primjeraka drveća arabike, koje je izvoženo u Ameriku i u druga područja.
Goethe inspirisao pronalazak kofeina
Čuveni njemački pisac Goethe je bio veliki prijatelj i poštovalac uglednog hemičara Deberainera. Pri jednom od njihovih susreta, hemičar mu je ispričao priču o svom veoma talentovanom studentu Rungeu. Kada je do susreta došlo, pisac i naučnik satima su diskutovali o hemiji, da bi Goethe na kraju susreta izvadio malu kutiju i predao je Rungeu. Kutija je bila napunjena zrnima arabika kafe. Mladi naučnik se u potpunosti posvetio proučavanju sadržine te male, drvene kutije. Nekoliko mjeseci kasnije uspješno je izolovao aktivnu supstancu iz kafe, i nazvao je kofein.
Najrasprostranjeniji mentalni stimulans na svijetu
Dokazano je da kafa djeluje kao blagi stimulans na mozak i tijelo, povećava pažnju i koncentraciju. Počinje da djeluje već poslije 20, 30 minuta nakon konzumiranja, mada svi znamo jutra kada nam je dovoljan i samo miris da bismo probudili svoja čula.
Vrela kafa - najbolja za probanje arome
Za ocjenu svojih mješavina, degustatori moraju da probaju kafu. Radi se o složenom procesu koji podrazumjeva probanje ukusa i sirovih i prženih uzoraka, kako za vrijeme, tako i nakon postupka prženja. Degustator također proba kafu na različitim temperaturama da bi osjetio čitav spektar prisutnih ukusa.
(Čuvajzdravlje)