Kardiovaskularne bolesti sa srčanim udarom kao najgorim ishodom su i u Austriji vodeći uzrok smrti.
U Austriji je 2019. godine od posljedica kardiovaskularnih bolesti umrlo 32.000 ljudi, od kojih 45 posto žena i 35 posto muškaraca. Učestalost srčanih bolesti raste sa starenjem populacije. Iako se 60 posto svih preuranjenih smrti od kardiovaskularnih bolesti dogodilo kod ljudi starijih od 65 godina, ipak su kardiovaskularne bolesti, prema podacima austrijskog Ministarstva za socijalna pitanja, uzrokovale više od milion dana bolovanja u 2019. godini.
Sa stajališta kardiologa, najbolja moguća briga o zdravlju srca bi trebala da bude aposlutni prioritet.
- S jedne strane važno je na vrijeme prepoznati i liječiti različita srčana oboljenja, ali je također posebno značajno pravovremeno liječiti rizične faktore koji uključuju visok krvni tlak, masnoće u krvi, dijabetes melitus i pušenje, kako ne bi ni došlo do razvoja bolesti odnosno kako bi se prolongirao što je duže moguće - objašnjava Christian Hengstenberg, šef odjela za kardiologiju bečkog Univerzitetskog kliničkog centra za internu medicinu.
Iako u Austriji postoji dovoljan broj bolnica i stalnih kardiologa, zbog pandemije koronavirusa u zadnje vrijeme je bilo teže dobiti termin kod kardiologa.
Neotkrivene i neizliječene bolesti srca obično značajno utječu na smrtnost.
Stoga Hengstenberg zagovara pravodobno otkrivanje i liječenje faktora rizika kao i redovne ambulantne posjete kardiološkim ustanovama. Slično kao i kod kolonoskopije, sa redovnim preventivnim pregledima srca bi se trebalo početi sa 50 godina, saopćio je Eurocomm PR Sarajevo.
(FENA)