Ashov eksperiment

Test koji je još 1951. dokazao da su ljudi povodljivi: Pokušajte ga riješiti!

Autor: Žene.ba
FOTO: Ilustracija
Eksperiment danas poznat kao Ashov eksperiment imao je mnoge varijacije, ali je u suštini bio veoma jednostavan – ispitaniku bi se pokazala jedna linija određene dužine i tri druge linije.

Njegov zadatak bio je da kaže koja od tri linije je iste dužine kao prva pokazana. Pritom, reč nije bila o maloj razilci u dužini već je odgovor bio prilično očigledan, piše istorijskizabavnik.rs.

Ispitanik je postavljen u prostoriju sa sedam drugih ljudi koji su zapravo bili Ashovi saradnici, a da ispitanik to nije znao. Ispitanik je uvijek sjedio na kraju reda tako da je morao da sluša odgovore onih prije njega.

U prvom slučaju, takozvanoj “kontrolnoj grupi” svaki ispitanik je imao zadatak da da svoju samostalnu procenu i oko 95 posto ljudi je dalo tačan odgovor.

Daleko interesantniji su bili odgovori kada bi Ashovi saradnici imali instrukciju da namerno griješe.

Nakon što bi čuli ljude prije sebe kako daju pogrešne odgovore, i ispitanici su odgovarali pogrešno. To se dokazalo u 80 posto slučajeva.

Kad su ih upitali zašto su pokazali na liniju koja očigledno nije jednaka prvo pokazanoj odgovor je najčešće bio da nisu htjeli da “štrče”, skreću pažnju na sebe ili stvore nesklad u grupi.

Daljnji eksperimenti su pokazali da konformizam zavisi i od broja ljudi u grupi. Učinak jedne osobe je vrlo mali (oko 5 posto). Kada je u grupi još dvoje ljudi, konformizam se povećava na 15 posto, zatim na 30 s troje i 35 posto sa četvoro ljudi.

Konformizam takođe zavisi i od dvosmislenosti zadatka. Aš je varirao dužinu razlike između linija za poređenje. Što je razlika u dužini bila veća to se konformizam smanjivao. Uopšteno, što je zadatak teži i dvosmisleniji, ljudi se više konformiraju.

Ashov zaključak bio je nedvosmislen – teško je odoljeti pritisku grupe i zadržati svoje ja u masi, prenosi danas.rs

© Copyright 2005. - 2024. Radio M Media Group.
Sva prava zadržana.
Dizajn i programiranje: Lampa.ba