otkriva o mentalnom zdravlju

Volite li više davati ili primati poklone, i šta to govori o vama?

Autor: Žene.ba
FOTO: Freepik
Uoči Nove godine pravo je vrijeme da se pozabavimo pitanjem volite li više davati ili primati poklone. Odgovor će otkriti mnogo toga o vašem mentalnom zdravlju.

Zamislite: ispred vas je velika kutija umotana u sjajni papir sa svijetlom mašnom na vrhu. Držite poklon u rukama, osjećate njegovu težinu, nestrpljivo trgate ambalažu i s iščekivanjem kao u djetinjstvu virite u unutra.

Ali događa se i obrnuto. Neugodno vam je primiti poklon, jako neugodno. Ali već sedmicu dana vrtite po glavi šta ćete pokloniti svojim najdražima, i kako ćete svima ručno izraditi čestitke i kakva će vesela lica imati, i koliko ćete se zbog toga dobro osjećati.

Pokloni su uvijek priča o ravnoteži između uzimanja i davanja. U teoriji, svaka odrasla osoba trebala bi održavati ovu ravnotežu. Odnosno, u životu mora postojati balans između davanja i primanja. Bilo kakva pristranost u jednom ili drugom smjeru ne govori o zreloj poziciji.

“Ako samo primate, onda je to, naravno, djetinjastija pozicija ili pozicija povezana s mentalnim poremećajima poput narcisoidnog poremećaja ličnosti. To su odrasli koji su u djetinjstvu primali manje, te to nadoknađuju u odrasloj dobi. Kad težimo samo davanju, ni to nije dobra priča, iako se društveno čini prihvatljivijom. Ovdje čovjek svoju vrijednost, između ostalog, pokušava zaraditi ili zaslužiti darovima”, objašnjava psiholog Olesya Vasilyeva.

Gorljivi ljubitelj darivanja kao da činom darivanja poručuje: prihvatite me ne onakvog kakav jesam, nego poboljšanu verziju – s darom, s dovršetkom. Bez toga osoba kao da ne osjeća svoju vrijednost ili je osjeća nedovoljno. Međutim, mogu postojati i drugi razlozi.

Priprema za odmor i burnout

Ovdje je važno analizirati kontekst. Na primjer, osoba je “izgorjela” i osjeća se depresivno. U tom razdoblju želi više primati nego davati, jednostavno zato što nema vlastitih resursa. Ne može ništa izmisliti, generirati ideje.

Osoba koja je u vedrom stanju, ispunjena, sklonija je davanju, može podijeliti svoju energiju i spremna je smišljati iznenađenja. Razdoblja mogu varirati, a to je važno uzeti u obzir. Ista osoba danas može biti aktivni darivatelj, a sutra zauzeti poziciju onoga koji prima darove.

Volite li više davati ili primati poklone: Kakve veze s tim imaju kontrola i anksioznost?

Pružanje i uživanje u tome također je priča o kontroli. U biti, osoba koja daje kontroliše situaciju. Stoga su anksiozniji ljudi, na primjer, skloniji više darivati nego primati poklone. Imaju sve pod kontrolom: budžet za darove, izbor, vrijeme. A u procesu primanja dara više je spontanosti i nepredvidivosti. Možemo reći da takve osobe imaju manji steten anksioznosti. Smireni su po pitanju iznenađenja i činjenice da im se poklon možda neće svidjeti.

“Ako govorimo o zreloj, punopravnoj, cjelovitoj ličnosti, onda je to obično ipak osoba koja voli darivati i primati darove. Ovo je ravnoteža uzimanja i davanja. Ali kontekst je uvijek važan. Možemo uzeti situaciju u kojoj osoba prima puno od života ne u obliku darova, već u privilegijama i nasljedstvima. Odnosno darivana je životom. Stoga joj je lako davati, ona voli davati, jer su joj te potrebe zatvorene. A nakon godinu dana, na primjer, osjeti manjak i prijeđe u kategoriju primatelja”, rezimira psiholog.

Nova godina je kao lakmus test

Nova godina je svojevrsni lakmus test koji pokazuje kakav je naš odnos prema poklonima i primanju istih. Ako čovjek poklanja drugim ljudima, naročito strancima, to, uslovno, izgleda kao priča o dobroj djevojčici ili dječaku, ili čak o strahu od samoće. Ovdje se čak mogu pojaviti mazohističke sklonosti, kada osoba nema vremena, ali trči po gradu i kupuje darove. U tom slučaju možete se naći u ekstremnim stanjima: u nekoj agoniji, kada svima poklanjate ili ne poklanjate nikome.

“Praznično vrijeme i naš odnos prema njemu dobro je razdoblje da shvatimo šta nam se iznutra događa. Svaki odnos prema darovima, kao i svi drugi odnosi, presjek je našeg unutarnjeg svijeta i stanja u kojem se sada nalazimo”, napominje psiholog Olesya Vasilyeva.

© Copyright 2005. - 2024. Radio M Media Group.
Sva prava zadržana.
Dizajn i programiranje: Lampa.ba