Klasik SF-a koji uskoro dobiva spektakularnu ekranizaciju

Postoji više romana koji se smatraju klasicima znanstvene fantastike, ali rijetko koji prolazi dobro u sudnici vremena. Najčešća presuda je obeshrabrujuća: „Pregazilo ga vrijeme!“ Autori koje i dalje volimo čitati su Arthur Clarke, Isaac Asimov i Philip K. Dick, čije knjige su i dalje utjecajne. No jedna knjiga stoji poput monolita u mašti čitatelja kao omiljeno djelo književnosti što svoju inspiraciju nalazi izvan našeg planeta, negdje u dubinama svemira – „Dina“ Franka Herberta.

"Ne znam ni za što usporedivo s njom, osim Gospodara prstenova“, svojedobno je izjavio spomenuti Arthur Clarke, a većina čitatelja žanra slaže se s njim jer Herbert je napisao uistinu epsko djelo kojem je kasnije dodao i nastavke.

O toj knjizi sada pišemo iz dva razloga. Prvi je novo hrvatsko izdanje, a drugi kako bismo vas obavijestili da se po njoj snima novi film. Prethodnu ekranizaciju napravio je poznati otkačenjak David Lynch, a o uspješnosti njegove vizije se i danas raspravlja. Prije njega, film je planirao snimiti genijalac Alejandro Jodorowsky, i to uz pomoć brojnih vizionara, ali ispalo je da je to bio prevelik zalogaj. Neuspjeh je bio epskih proporcija te je o njemu snimljen hvaljeni dokumentarac. Pročitate li knjigu, a to vam svakako preporučujemo, shvatit ćete da je Herbertovu maštu izuzetno zahtjevno prenositi na platno. Redateljsku palicu nove ekranizacije drži novi wuderkind Hollywooda, Denis Villeneuve, koji se okušao u SF-u s mnogo uspjeha. No za to ćemo pričekati 2020. kada se očekuje prikazivanje filma.

Dotad ostaje dovoljno vremena da pročitate knjigu o kojoj je izdavač napisao sljedeće:
„Prije Matrixa, prije Ratova zvijezda, prije Enderove igre i Neuromancera bila je Dina – najslavniji znanstvenofantastični roman svih vremena.

Začin melange je najrjeđi i najdragocjeniji element u svemiru. On omogućuje sve od produljenja životnog vijeka do međuzvjezdanih putovanja. A može se naći samo na jednom planetu, u negostoljubivom pustinjskom svijetu Arrakisa.Onaj tko kontrolira Arrakis, kontrolira začin. A onaj tko kontrolira začin, kontrolira svemir.
Kada car prenese upravljanje Arrakisom s plemićke kuće Harkonnena na obitelj Atreida, Harkonneni uzvrate i ubiju vojvodu Leta Atreida. Gospa Jessica, priležnica vojvode Leta, bježi u pustinju s njihovim sinom Paulom gdje ih spašava skupina Slobodnjaka, starosjedilaca Arrakisa. Slobodnjaci kontroliraju drugi veliki resurs Arrakisa: monstruozne crve koji ruju pod vrelim pustinjskim pijeskom. Da bi okupio vojsku kako bi osvetio oca i vratio Arrakis iz ruku Harkonnena, Paul mora steći povjerenje Slobodnjaka i povesti malenu vojsku protiv golemih snaga  ujedinjenih  protiv njega. Njegovo će putovanje sve promijeniti.“

Index.hr