Šećerna bolest ili dijabetes je hronični sistemski poremećaj metabolizma, koji se karakterizira hiperglikemijom, odnosno povišenim nivoom glukoze u krvi, koja vremenom vodi do ozbiljnih oštećenja cijelog organizma, posebno živaca i krvnih žila brojnih organa, kazao je za „Avaz“ dr. Ahmed Hujdurović, doktor porodične medicine, ultrasoničar, specijalista interne medicine u „Plavoj poliklinici“ u Tuzli.
- Kod dijabetesa tip 1 gušterača uopće ne proizvodi vlastiti inzulin te ga oboljeli moraju nadomjestiti injekcijama inzulina. Ovaj tip bolesti je autoimuno oboljenje i nije povezan sa životnim navikama. Dijabetes tip 2 učestaliji je te čini gotovo 90 posto slučajeva ove bolesti, a obolijevaju osobe sve mlađe životne dobi. Kod tog tipa bolesti gušterača proizvodi inzulin, ali se on ne može iskoristiti pa je učinak isti kao da ga nema dovoljno – kazao je dr. Hujdurović.
Tačni uzroci, dodaje, nastanka dijabetesa, još sa sigurnošću nisu utvrđeni, ali ono što se trenutno sa sigurnošću zna je da postoje određeni faktori rizika za njegov nastanak. To su: gojaznost, virusne infekcije, pretjeran unos prostih šećera kao što su slatkiši, bijeli šećer, gazirani sokovi, nedovoljna fizička aktivnost, stres i genetske predispozicije za nastanak ove bolesti.
Prema posljednjim procjenama Internacionalne dijabetes federacije (IDF) 2012. godine u Bosni i Hercegovini dijabetes je imalo 353.430 ljudi u dobnoj skupini od 20 do 79 godina, dok se do 2030. godine očekuje da će dijabetes u BiH imati 396.030 ljudi u ovoj dobnoj skupini, ukoliko se trend rasta nastavi.
Simptomi i prevencija
- Prvi simptomi šećerne bolesti su učestalo mokrenje i pretjerana želja za unosom bilo koje vrste tečnosti, pretjerana potreba za hranom i osjećaj iscrpljenosti. Simptomi ponekad mogu uključiti i probleme s vidom, a ukoliko se ne liječi, dijabetes može izazvati trajno oštećenje vida – rekao je dr. Hujdurović.
Ako oboljeli primijeti neke od navedenih simptoma dijabetesa, ističe, potrebno je da se što prije obrati svom ljekaru. Povišen šećer vremenom nepovratno oštećuje nerve i krvne sudove i može dovesti do hipertenzije, infarkta srca, moždanog udara, sljepila, gangrene noge, teškog oštećenja bubrega, povećava sklonost ka infekcijama i smanjuje osjećaj boli pa dijabetičari često ne osjete bol u toku infarkta i ne obrate se ljekaru, a pomoć ljekara u prvim satima poslije infarkta je najvažnija.
- Najbolji način prevencije i ublažavanja napredovanja bolesti je umjeren, zdrav stil života - pravilna ishrana, pravilna fizička aktivnost, redovno uzimanje terapije, redovni sistematski i zakazani kontrolni pregledi. Pravilna ishrana treba da bude takva da održava optimalnu tjelesnu masu i osigurava sve neophodne hranljive supstance u optimalnim količinama. Potrebno je smanjiti unos prostih ugljikohidrata, a povećati unos biljnih vlakana – rekao je dr. Hujdurović.
Neophodno je redovno kontrolirati glukozu u krvi, a po potrebi raditi i test tolerancije na glukozu, ako se sumnja na prikriveni dijabetes.
Uspjeh je u ranoj dijagnozi
Uspjeh liječenja ove bolesti zavisi od uspostavljanja rane dijagnoze bolesti, kao i o kontinuiranoj edukaciji pacijenata. Osobe koje su gojazne i pate od dijabetesa, a pri tom nedovoljno vježbaju, trebaju promijeniti način života koji će pozitivno utjecati na bolest.
Oštećenja živaca
Dijabetes može dovesti do oštećenja živaca pa oboljeli osjeti trnce i gubitak osjećaja u rukama i nogama, kao i bolno pečenje u rukama, nogama i stopalima. U slučaju ovih simptoma, vrijeme je da se javi ljekaru.
(Avaz)
