Iako sve više ljudi širom svijeta radi sve više zbog toga što tvrtke rade 24 sata dnevno sedam dana u tjednu nije jasno kako taj nestanak slobodnog vremena utječe na mentalno zdravlje radnika, ističu znanstvenici u časopisu Journal of Epidemiology & Community Health.
Posebno je malo podataka o razlikama između žena i muškaraca kad se radi o dnevnim rasporedima rada i njegovoj povezanosti s rizikom depresije, navode znanstvenici.
Za potrebe istraživanja znanstvenici su analizirali podatke o 11.215 muškaraca i 12.188 žena koji su radili u Velikoj Britaniji od 2010. do 2012.
Gotovo polovica ispitanih žena radila je manje od 35 sati sedmično a većina muškaraca radila je dulje. Polovica žena radila je barem neki vikend u usporedbi s dvije trećine muškaraca.
U usporedbi s onima koji su radili standardni 35 do 40-satni radna sedmica, muškarci koji su radili manje imali su više simptoma depresije. Žene su imale veći rizik od depresije samo kad su radile najmanje 55 sati sedmično.
Žene koje su radile većinu vikenda imale su više simptoma depresije od žena koje su radile samo radnim danima. Muškarci su imali više simptoma depresije uz rad viekndom kad su uz to bili nezadovoljni radnim uvjetima.
'Rezultati studije pokazuju spolne razlike u vezama neredovitog ili dugotrajnog rada i simptoma depresije', kaže voditeljica studije Gillian Weston s University College London.
'Mnogo je društvenih, ekonomskih i zdravstvenih koristi od rada na dobrim radnim mjestima pa ne želimo isključiti iz toga žene', kaže Weston. 'Umjesto toga poslodavci i članovi obitelji trebali bi razmotriti kako mogu više podupirati one koji rade u dugotrajnim i neredovitim smjenama'.
Cilj studije nije bio dokazati bi li raspored smjena ili broj radnih sati tjedno mogao izravno utjecati na rizik depresije. Znanstvenici su se također oslanjali na radnike da izvijeste o vlastitim simptomima depresije.
Čak i kad se to uzme u obzir rezultati sugeriraju da bi poslodavci trebali shvatiti da dugotrajno radno vrijeme i vikend smjene mogu ugroziti mentalno zdravlje zaposlenika, ističe Weston.
'Moramo se odmaknuti od kulture nerealnih zahtjeva i niskih nagrada prema kulturi u kojoj će se zaspolenike cijeniti i podupirati, u kojoj će imati osjećaj da imaju kontrolu i smisao i da im se dozvoljava dovoljno vremena za oporavak i odmor', dodaje Weston. 'To bi koristilo radnicima oba spola i rezultiralo sretnijom i zdravijom radnom snagom što bi također koristilo poslodavcu'.
Dugotrajno radno vrijeme moglo bi ostaviti traga na mentalnom zdravlju uključujući na mogućnost da radnici odvoje neko vrijeme za društvene aktivnosti, osobne živote i odmor, kaže Sabir Giga, znanstvenik s britanskog sveučilišta Lancaster koji nije bio uključen u studiju.
Žene bi više mogle osjećati taj teret zbog toga što imaju više odgovornosti i više posla u kući u dodatku na vrijeme koje ulože u neki posao izvan doma, kaže Giga.
Zaposlenici možda ne mogu kontrolirati raspored rada koliko bi htjeli no još uvijek mogu poduzeti korake kako bi smanjili rizik za depresiju, dodaje Giga.
'To bi se moglo postići redovitim stankama, utvrđivanjem prioriteta, svladavanjem vještine da se odgovori 'ne' i odbijanjem previše obveza, radom od kuće ili fleksibilnošću kad je to moguće, otvorenom komunikacijom s članovima obitelji i kolegama i ne razmišljanjem o poslu u slobodno vrijeme', savjetuje Giga.
tportal.hr
Kako se riješiti mitesera: Sve što treba znati za čistu i zdravu kožu
