Vrućine mogu potaknuti iscrpljenost i toplinski udar te mogu pogoršati postojeća stanja, poput kardiovaskularnih, respiratornih, bubrežnih ili mentalnih bolesti, upozoravaju iz Ravnateljstva civilne zaštite.
Štetni učinci vrućina na zdravlje u velikoj se mjeri mogu spriječiti dobrom javnozdravstvenom praksom uz istovremenu zaštitu od bolesti uzrokovane koronavirusom.
Za vrijeme trajanja velikih vrućina treba se pridržavati savjeta zdravstvenih ustanova. Između ostaloga, savjetuje se:
- rashladiti tijelo i piti dovoljno tekućine, jer se znojenjem gubi više tekućine, čime dolazi do dehidracije.
- piti negaziranu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera.
- izbjegavati boravak na direktnom suncu u razdoblju od 10-17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i bolesnici s kroničnim bolestima. Osobe koje rade na otvorenom trebaju se češće odmoriti, skloniti u hlad i unositi tekućinu svakih 30 minuta.
- nositi laganu svijetlu odjeću od prirodnih materijala te zaštititi glavu od direktnog sunca.
- rashladiti prostor u kojem se živi koristeći hladniji noćni zrak. Danju zatvoriti prozore i spustiti rolete, naročito one koje su okrenute prema suncu.
- isključiti što je više moguće električnih uređaja u domu.
- izbjegavati izlazak u najtoplijem dijelu dana i naporan fizički rad ili ga obavljati u najhladnije doba dana, što je obično u ranim jutarnjim satima.
- ne ostavljati djecu niti životinje u parkiranom vozilu.
- redovito koristiti sredstva sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja, a posebnu pažnju posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitna sredstva s najvećim faktorom te odjenuti ih u laganu odjeću koja ih također štiti od UV zračenja.
- ako imate zdravstvene probleme potražiti savjet liječnika.
Žene.ba
Penny vas poziva na BLACK FRIDAY shopping avanturu!
Odakle je nastao naziv 'Crni petak': Nije povezan sa kupovinom
