Ne dirajte "mrtve" ježeve – možda samo spavaju!

Među njima su i ježevi – sitne, korisne životinjice koje često viđamo u svojim dvorištima, vrtovima i parkovima. No, znate li da jež koji vam izgleda mrtav možda samo – spava?

Zimski san ježa: preživljavanje na ivici

Ježevi od novembra pa sve do marta ulaze u hibernaciju – prirodni proces u kojem tijelo gotovo potpuno "uspori". Srčani ritam im se može smanjiti sa 190 otkucaja u minuti na svega 20, disanje postaje gotovo neprimjetno, a tjelesna temperatura padne blizu temperature okoline. U takvom stanju jež izgleda beživotno, pa mnogi ljudi pogrešno zaključe da je mrtav.

Zašto je ovo važno?

Zbog sve manjeg broja zelenih površina, mnogi ježevi teško pronalaze prirodna skrovišta – jazbine, šuplja stabla ili zaklonjena mjesta u šikarama. Zato nerijetko zaspu na otvorenom, pod terasama, u šupama, pa čak i na golom tlu, ne stigavši se adekvatno zakloniti od zime, predatora i ljudi.

Šta učiniti ako pronađete „mrtvog“ ježa?

Ako naiđete na naizgled beživotnog ježa u svom dvorištu, nemojte ga odmah sahranjivati ili bacati.

Umjesto toga:

• Pažljivo ga pogledajte – Je li tijelo mlako? Osjeća li se težim? Lagano ga dodirnite rukavicama – možda primijetite lagano trzanje.
• Ne unosite ga odmah u kuću – Nagla promjena temperature može mu biti fatalna.
• Napravite mu zaklon – Iskopajte plitku rupu, prekrijte ga velikom količinom suhog lišća, pruća i grančica, ili ga smjestite u improviziranu kutiju s prirodnim materijalima i ostavite na tiho, zaštićeno mjesto vani.
• Ako niste sigurni – obratite se udruženju za zaštitu divljih životinja – Oni mogu procijeniti je li jež u hibernaciji ili mu je potrebna pomoć.

Zašto su ježevi važni?

Ježevi su odlični saveznici u vrtu – hrane se puževima, insektima i drugim štetočinama. Njihovo prisustvo govori o zdravom ekosistemu, a njihova zaštita je odgovornost svih nas.