Pedijatri otkrivaju koja je hrana najvažnija za razvoj djetetovog mozga

Nutritivne vrijednosti

Prema posljednjim podacima Američke akademije pedijatara, nedostatak određenih nutritivnih vrijednosti koje djeca dobivaju isključivo iz prehrane može imati doživotne posljedice na njihovo zdravlje. Te hranjive tvari uključuju željezo, cink, bakar i vitamin D.

Prehrana u najranijoj dobi ne samo da može utjecati na rizike za razvoj pretilosti, visokog krvnog pritiska i dijabetesa već utječe i za razvoj mozga, uključujući područja koja kontroliraju pamćenje, odbradu, planiranje te pažnju. Kako objašnjavaju pedijatri, nedovoljan unos ključnih hranjivih sastojaka može dovesti do deficita u funkciji mozga koji se ne može popraviti.

Isto tako, nepravilna prehrana tokom prve dvije godine povezana je s nižim IQ-om, problemima u ponašanju i lošijim uspjehom u školi. Naprimjer, mnoga dojena djeca starija od šest mjeseci ne dobivaju dovoljno cinka, željeza i vitamina D. Stoga je ključno osigurati da bebe dobiju te hranjive tvari putem čvrste hrane.

Hranjive tvari

Pedijatri tvrde da se te hranjive tvari identificiraju kao naročito važne za rani razvoj mozga, a evo gdje ih sve možemo pronaći:

proteini: meso, perad, riba, jaja, jogurt, grah, žitarice

cink: govedina, mlijeko, tofu, grah, maslac od kikirikija

bakar: gljive, cjelovite žitarice, grah, krompir

željezo: govedina, piletina, riba, cjelovite žitarice, špinat, grah

selen: tuna, piletina, tjestenina, jaja, smeđa riža

folna kiselina: špinat, sok od narandže, avokado, hljeb od cjelovitog zrna pšenice

jod: bakalar, kuhinjska so, mlijeko, škampi, jaje, konzervirana tuna

vitamin A: batat, mrkva, dinja, mango, jaja, mlijeko

vitamin D: losos, tuna, mlijeko

vitamin K: špinat, kelj, brokula, zeleni grašak, borovnice

vitamin B6: cjelovite žitarice, slanutak, banane, krompir, maslac od kikirikija

vitamin B12: cjelovite žitarice, losos, mlijeko, govedina, jogurt, sir

masne kiseline: riba, laneno sjeme, suncokretovo ulje