Kada vaše dijete nema unaprijed isplanirane aktivnosti, ono ima slobodu da organizuje svoje vrijeme, bilo tako što će istraživati po kuhinji ili pokušavati da sagradi što veću kulu od kocaka.
Ovo, naravno, podrazumijeva boravak u sredini koja mu daje dovoljno prilika za igru i koja je stimulativna za istraživanje, nasuprot opuštajućem ali pasivnom boravku ispred televizora.
Zbog čega je bitna slobodna igra?
Slobodna igra daje djeci mogućnost da istražuju, donose odluke, shvataju posljedice određenih akcija i razvijaju vještinu opažanja, koje će im kasnije biti od presudnog značaja za savladavanje složenijih vještina, poput čitanja i pisanja. Takođe, slobodna igra dragocjena je za razvoj viših mentalnih funkcija: poput analize, sinteze i sposobnosti rješavanja problema, a pozitivno utiče i na socijalizaciju jer su takvi mališani obično omiljeni među vršnjacima. To što je klinac često u situaciji da bira aktivnosti kojima će se baviti, osmišljava njihov tok, zaplet i rasplet, olakšava mu da kasnije tokom vršnjačke igre daje prijedloge, vodi igru i inicira aktivnosti.
Kroz igru do čvršćih porodičnih veza
Doktor Stenli Grinspen, poznat po svom pristupu koji u centar interesovanja stavlja dijete, krajem devedesetih godina prošlog vijeka razvio je specifičan pristup igri. Popularni “floor time” podrazumijeva dnevne seanse od 15 do 20 minuta tokom kojih se vaše dijete i vi nesmetano i slobodno igrate – fokusirano, ali bez određenih pravila. Tokom ovog vremena nema žurbe, vi ste blizu svog mališana i dozvoljavate mu da prvo započne igru, nakon čega se i vi priključujete, ne mijenjajući tok aktivnosti i prateći njegova uputstva. Ovu vrstu igre možete praktikovati već nakon bebinog trećeg mjeseca i na taj način uspostaviti snažnu emotivnu vezu i graditi povjerenje.
(Avaz)