Posljednjih decenija bilježi se značajan rast broja žena preduzetnica širom svijeta. Studije pokazuju da žene osnivaju firme dva puta brže od muškaraca. Iako je percepcija domaće javnosti da su muškarci inovativniji preduzetnici, istraživanja pokazuju da su žene preduzetnice te koje donose svježe i kreativne ideje na tržište.
“Žene preduzetnice su obično pažljivije u upravljanju finansijama svojih preduzeća i često imaju nižu stopu neuspjeha. Mnoge žene preduzetnice fokusiraju se na društveno odgovorne projekte, često kombinujući profitabilnost sa pozitivnim društvenim uticajem. No, premda često postižu bolje rezultate u poslovanju, one se suočavaju sa većim izazovima u pristupu kapitalu u poređenju sa muškarcima. One često rade u različitim sektorima, od tehnologije do mode, što doprinosi diversifikaciji ekonomije. Svi ti globalni trendovi su našli svoj prostor u BiH prvenstveno kroz prenos znanja i iskustava žena iz dijaspore, koje su provele dio karijere ili obrazovanja van zemlje”, pojašnjava Armin Alijagić iz Biznis centra bh. dijaspore.
Postoji sve više organizacija i mreža koje pružaju podršku ženama preduzetnicama, pružajući im resurse, obuku i mentorstvo. Da bismo istražili ova pitanja na praktičnom primjeru, put nas dovodi do “Atika Health” iz Banje Luke. Slađana Trivić Stanić, koja stoji iza ove kompanije, prepričala nam je kako je njen biznis nastao na osnovu ličnih potreba i problema za koje je tražila adekvatno rješenje.
“Moji zdravstveni problemi su bili kompleksni i zahtijevali su sinhronizovan rad doktora, dijetetičara, fizioterapeuta i psihoterapeuta, a takav princip nije postojao u sistemu. Svaki zdravstveni radnik u tom krugu je bio individualac, koji bi problemu pristupio isključivo iz ugla svoje profesije. Kada bih obišla sve te stručnjake, shvatila bih da su njihovi savjeti često kontradiktorni i da u tom haosu, ne znam čiji da poslušam. Obećala sam sebi da ću to promjeniti. Krenula sam od komercijalnih programa korekcije ishrane i fizičke aktivnosti, jer kao student nisam imala sredstva niti iskustva da realizujem svoju ideju, da bih našem timu postepeno priključila doktore, fizioterapeute, farmaceute i ostale zdravstvene radnike. Tako su stručnjaci iz različitih profesija, obavezni da rade zajedno, pod istim krovom, usaglase svoje stavove i pacijentu daju sinhronizovano, sveobuhvatno i detaljno rješenje”, pojašnjava Slađana.
Slađaninom timu pojedinci dolaze sa detaljnim laboratorijskim nalazima i opisom tegoba, opišu svoje životne navike, uobičajni nivo stresa, porodičnu historiju bolesti i parametre bitne za procjenu mentalnog zdravlja. Tim Atike angažuje stručnjake u segmentima u kojima postoje odstupanja od poželjnog rezultata i pacijentu damo program skrojen prema njemu, koji istovremeno djeluje na sve kritične oblasti.
“Mislimo da smo uradili izuzetno dobar posao u kreiranju izuzetno naprednog sistema koji nakon propisivanja terapije, režima i metoda, prati izvršenje svega toga od strane pacijenta, sistematizaciji i uprošćavanju bezbrojnih informacija koje zdravstveni radnik često zanemaruje u nedostatku vremena, te alatki koje će pacijentima olakšati sprovođenje svih tih savjeta, tako da smo sigurni da će naša aplikacija pokrenuti lanac promjena ne samo u zdravstvenom sistemu, već i u svakodnevici običnih ljudi”, napominje Slađana.
No, da bi ovakve inovacije napravile iskorak na globalnom tržištu, nužni su klijenti širom svijeta. Tu dijaspora ima izuzetan značaj, zbog čega se tim “Atika Health” povezao sa USAID projektom “Diaspora Invest”, te su već prošli i kroz mentorski trening sa jednim od eksperata iz programa Ognjnom Vlačinom.
“Smatram da je povezivanje dijaspore i domaćih preduzetnika izuzetno bitno jer sam i sama iskusila kakav je osjećaj kada izgubiš 6 mjeseci na traženje neke informacije, a onda ti neko van sistema, ko ima širu sliku, dilemu razriješi u 5 minuta. Lično mi tokom 90% karijere nije bila potrebna finansijska, mentorska ili stručna pomoć koliko sam vapila za sagovornicima koji će mi potvrditi da to što želim da uradim nije nemoguće i da se itekako radi u svijetu, jer sam se u borbi da promijenim domaće propise, krute stavove i skeptičnost državnih službenika prema inovacijama osjećala kao da se borim protiv vetrenjača”, zaključuje Slađana.
Danas priču “Atike” prati preko 100 hiljada pratilaca na društvenim mrežama, uz hiljade direktnih korisnika i korisnica. Njihova priča potvrđuje da žene-preduzetnice mogu donijeti novu perspektivu i razviti proizvode i usluge koje će iz BiH otići u cijeli svijet.
Žene.ba
Lejla Filipović privukla pažnju izborom tenisica
