Ako volite parfeme s notama drvenastih, orijentalnih ili puderastih tonova, vjerovatno će baza vašeg omiljenog mirisa sadržavati i ambru. Ambra se često može zamisliti kao jantarni kamen, ali ova vrsta smole nema inherentan miris koji se može direktno prenijeti u parfemsku kompoziciju.
Kada govorimo o ambri, zapravo se referišemo na izmišljeni miris koji industrija koristi na različite načine, što je izvor mnogobrojnih rasprava u svijetu obožavatelja parfema. Ona može biti sinonim za različite senzacije - od baršunasto slatkastog, nježno animalnog, do asocijacija na smolu ili drvenasto, toplu i mekanu aromu.
Naravno, to varira ovisno o načinu kombinovanja u željenom parfemu! Ovaj koncept traje još od 19. stoljeća, kada su parfimeri prepoznali ovu mješavinu mirisa kao vlastiti olfaktivni žanr i označili ga kao akord ambre.
Zaista, postoji miris ambre za svakoga - čak i ako ste uvjereni da oni nisu za vas.
View this post on Instagram
Šta je ambra i odakle dolazi?
Kada pričamo o ambri, većina će nas bez obzira na preference, osjetiti miris koji djeluje poznato i utješno. Osim što ovaj akord izaziva određene emocije koje poistovjećujemo s nečim toplim, bliskim, prisnim i poznatim, jednako tako velik broj starih popularnih parfema koje su nosile naše bake i mame sadrži ambru u bazi.
Kako je riječ o smoli koju proizvodi drvo, postoji nekoliko vrsta smole koje se osim bojom razlikuju i mirisom pa utoliko već tako postoji nekoliko vrsta jantara. Sama riječ “amber” potiče od arapske riječi “anbar” koja se ugrubo prevodi kao slad, u engleski rječnik ulazi u 14. stoljeću, a u našem jeziku se većinom naznačuje kao ambra.
Porijeklo note
No pričamo li o samom porijeklu akorda ambre, priča doista kreće s lomljenjem jantara različite smole i miješanjem njegove fine prašine s bazom, poput pčelinjeg voska – barem u davnoj prošlosti. Danas je ambra zapravo izmišljena parfemska nota osmišljena pod akordom ambre – koji isto može varirati ovisno o tipu parfema.
View this post on Instagram
Najčešće je miks prirodnih ili sintetskih sastojaka poput vanilije, labdanuma, sandalovine, mošusa, pačulija, tonke, smola divuza (eng. styrax) ili benzoin – i razlikujemo je od ambergrisa, prirodne tvorevine koja se može, ali i ne mora ubrajati u grupu ambre. U svakom slučaju, jantar (Pinus Succinifera) kojeg koristimo za nakit nije ambra koju koristimo u parfemima!
Kako miriše ambra?
Baš kako i priliči ambri – ova nota nema jednoznačan miris! Miris ambre ovisi o akordu od kojeg je stvoren. Generalno je topal i senzualan, bogat i opojan, slatkast ili slankast, mošusan i animalan… Radi miksa sastojaka ujedno je i tip note koja se sporo oslobađa, dugo osjeća na koži i može imati suptilnu do vrlo snažnu auru!
