Može se reći da je svaki nutrijent važan za zdravlje kože.
Tijelo funkcionira kao cjelina i kada u jednom segmentu postoji manjak, posljedice se osjećaju svugdje. Dovoljan je loš san ili nedovoljna hidratacija da se to odrazi i na izgled kože.
Ipak, pojedini vitamini i minerali posebno su ključni za zdrav i blistav ten – među njima vitamini C i A, cink, ali se jedan naročito izdvaja: vitamin E.
Tržište prirodnog vitamina E posljednjih godina snažno raste. Njegova vrijednost je 2018. iznosila više od 670 miliona dolara, a do 2032. godine očekuje se rast na preko 1,8 milijardi dolara.
Ovaj trend potvrđuje sve veći fokus na ishranu, dugovječnost ćelija i svjesno starenje, umjesto kratkotrajnih beauty trendova.
„Vitamin E se decenijama smatra ključnim saveznikom njege kože“, objašnjava dr. Alejandra Mora, specijalistica estetske medicine i nutricionizma. „Riječ je o vitaminu topivom u mastima, čija apsorpcija zavisi od zdrave ishrane, a danas se sve više prepoznaje i njegova uloga izvan kozmetike.“
Važno je naglasiti da tijelo ne proizvodi vitamin E samo, pa se mora unositi putem hrane ili dodataka.
Dobrobiti vitamina E za kožu i kosu
Vitamin E je snažan antioksidans koji štiti kožu od oštećenja izazvanih slobodnim radikalima i UV zračenjem. Pomaže u očuvanju vlažnosti kože, jačanju njene zaštitne barijere i poboljšanju elastičnosti.
Također potiče regeneraciju kože, zbog čega se često koristi kod ožiljaka, crvenila i manjih oštećenja. Kada je riječ o kosi, vitamin E doprinosi jačanju vlasi, smanjenju lomljenja i boljoj cirkulaciji vlasišta.
Osim estetskih prednosti, vitamin E ima važnu ulogu u općem zdravlju. Doprinosi zdravlju srca i krvnih žila, jača imunitet, smanjuje upalne procese i podržava rad mišića. Istraživanja pokazuju da može imati i zaštitni učinak na moždane funkcije tokom starenja.
Namirnice bogate vitaminom E
Najbolji izvori vitamina E su hladno prešana biljna ulja poput suncokretovog, maslinovog i ulja pšeničnih klica. Nalazi se i u orašastim plodovima – naročito lješnjacima, bademima, pistacijama i kikirikiju – kao i u sjemenkama suncokreta.
Prisutan je i u povrću poput špinata, brokolija i šparoga, te u voću kao što su avokado, mango i kivi. Nutricionisti ističu da je šaka orašastih plodova jedan od najjednostavnijih načina da se poveća unos vitamina E.
Kada i koliko vitamina E unositi?
Budući da je topiv u mastima, vitamin E je najbolje unositi uz obrok koji sadrži zdrave masnoće. Ne postoji tačno određeno doba dana koje je presudno – važnija je redovnost.
Preporučeni dnevni unos za odrasle iznosi oko 15 mg. Prekomjerne količine nisu preporučljive jer mogu utjecati na zgrušavanje krvi i izazvati blage nuspojave poput umora ili probavnih smetnji.
Simptomi nedostatka vitamina E
Iako je blagi manjak čest, ozbiljan deficit je rijedak. Kada se pojavi, najčešće se manifestira neurološkim simptomima poput slabosti mišića, problema s ravnotežom, trnjenja u ekstremitetima, zamagljenog vida i smanjenih refleksa. Mogu se javiti i suha koža, umor te oslabljen imunitet.
Za tačnu dijagnozu uvijek je potrebno obaviti laboratorijske pretrage.
Detalj koji mijenja cijeli outfit: Prsten na malom prstu
