Pet korisnih smjernica za buduće srednjoškolce pri odabiru srednje škole

Ako vaše dijete još uvijek nije sigurno koju srednju školu želi pohađati, nemojte se previše zabrinjavati. Mnogo je djece u istoj situaciji. Sa 14 ili 15 godina, malo ko zna precizno čime se želi baviti kad odraste. Mnogi od nas nisu to znali ni u toj dobi, a čak i danas se mnogi bave poslovima koji su potpuno drugačiji od onoga za što su se školovali.

Važno je razumjeti da je polazak u srednju školu velika promjena u životu djeteta. Prelazak iz osnovne u srednju školu donosi mnogo novosti, uključujući nove učitelje, školsku atmosferu i prijatelje. Neki se možda osjećaju pod pritiskom da moraju donijeti "pravu" odluku, ali važno je podsjetiti ih da nije nužno sve odmah znati. Ohrabrite ih da istraže različite mogućnosti, razgovaraju s učiteljima, roditeljima i prijateljima te da se opuste i dopuste sebi prostora za otkrivanje vlastitih interesa i strasti.

1. Posvetite vrijeme iskrenom razgovoru

Razgovor o upisu srednje škole nije nešto što možete obaviti samo onako usput dok kuhate ili vozite. Odvojite vrijeme za to, sjednite s djetetom, pobrinite se da barem pola sata nema nikakvih vanjskih ometanja i započnite razgovor. Smireno, iskreno, podržavajuće.

Neka dijete zna da je sigurno i da ga nećete osuđivati, bez obzira na odgovore. Recite mu, na primjer, ovo:

Znam da je odabir srednje škole nešto što se čini veliko i strašno. Ni meni nije bilo jednostavno kod donošenja odluke. Ja vjerujem u tebe i znam da ćeš se snaći bilo gdje. Zamisli koliko ćeš svega novoga vidjeti i koliko zanimljivih ljudi možeš tamo upoznati.

2. Pitajte dijete šta ne želi

Ako dijete ne zna što želi, pokušajte obrnutom tehnikom – pitajte ga šta ne želi. Gdje se nikako ne vidi jednom kada odraste? Koja mu zanimanja pri samoj pomisli izazivaju grč u želucu. Lako je moguće da će tokom razgovora na površinu isplivati i to da neko dijete želi biti „influencer“. Iako se mnogima nama od toga diže kosa na glavi, pokušajte to gledati na drugi način.

Dajte im primjere „influencera“ koji su završili srednje škole, pa i fakultet, te im ukažite na vještine koje danas koriste u svome radu, a koje su stekli tijekom školovanja. I u tome ćete razgovoru neizravno vidjeti šta dijete ne želi.

3. Zajedno razmislite o djetetovim prednostima i "nedostacima"

U čemu je vaše dijete dobro? Što mu ipak malo manje uspješno ide od ruke? Pokazuje li kreativnost u izradi predmeta? Voli li sportska takmičenja i dobro je u tome? Ima li određena medicinska stanja koja bi mu otežala pohađanje nekog školskog programa?

Uzmite u obzir i vještine koje dijete pokazuje izvan škole. Voli li ljude pa bi moglo raditi s ljudima? Voli li drugu djecu, manju od sebe? Može li u dvije minute popraviti neki kvar u kućanstvu? Pogledajte širu sliku.

4. Razgovarajte s nekim čije dijete polazi određenu srednju školu

Uvijek je iskustva o određenoj školi i odabranom programu najbolje čuti iz prve ruke.

Kakvi su profesori, kako izgleda jedan nastavni dan, kako se i gdje odrađuje praksa ako je riječ o zanatskoj školi, koliko vremena treba posvetiti učenju - sve je to samo dio onoga što je dobro saznati iz prve ruke. Iako je svaki učenik različit pa će time svaki od njih i doživjeti školu na različit način, ovim ćete razgovorom steći barem neki dojam o određenoj školi i programu.

5. Ako je dijete odlikaš, ali ne voli učenje, nemojte ga forsirati da upiše gimnaziju

Kod mnogih odličnih učenika gotovo se pa podrazumijeva da će upisati gimnazijski program. Da, pohađanje gimnazije sa sobom nosi i određeni prestiž, bez obzira na to odakle dijete dolazi, ali ako ono nije naviklo na predano učenje, upis ove škole nema smisla.

Pohađanje gimnazije sa sobom nosi gotovo 20 nastavnih predmeta (ovisno o razredu i programu), a to znači da uistinu treba zagrijati stolicu. Više neće biti dovoljno samo slušati na času i pročitati gradivo koji put prije testa. Želi li biti uspješan u gimnaziji te kasnije upisati dobar fakultet, učenik zaista mora biti predan tome.