Britanski mediji: Zašto je Sarajevo novi centar mode i umjetnosti

Labirintske ulice Starog Grada u Sarajevu stoljećima su bile ključna tačka za šoping. Danas se tu mogu vidjeti izvješeni ćilimi i proizvodi od bakra, spremni za trgovinu. Prodaju se i džezve, proizvodi od drvorezbarstva, te nakit.

“Nije mi se svidjelo što sam viđala na ulici da se prodaje, posebno u Starom Gradu”, izjavila je Zana Karkin, osnivačica Bazerdžan prodavnice.

“Osjećala sam da imam obavezu prezentirati ljepotu naše tradicije iz novog ugla”, navodi Karkin, piše britanski Evening Standard.

“Mislila sam da mnogo tradicionalnih proizvoda se više ne koriste, pa smo koristili stare vještine da proizvedemo nešto novo, možda privučemo interes”, rekla je Karkin.

Ona pripada novoj generaciji poduzetnica i dizajnerki koje traže nešto novo da ponude turistima. Želi kreirati fuziju između starih bosanskih tehnika i današnje estetike.

Nova Bosna

Bazerdžanse nalazi iza Latinske ćuprije, gdje je prestolonasljednik Franz Ferdinand likvidiran 1914. godine, što je bio okidač za početak Prvog svjetskog rata. Tu se nalaze i brojne burekdžinice i nargila barovi.

Otkako je 2016. godine otvoren, postao je jedno od popularnih mjesta među građanima Sarajeva, koji su više modno osvješteni.

Prodavnice prodaju samo one proizvode koje su kreirali bosanski nezavisni dizajneri. Sarajevski duo Werkstattproizvodi nevjerovatan nakit u koji su ugravirani citati iz poznatih pjesama sevdalinke, dok NNENN, koji je druga linija nakita, koristi motive od stećaka.

Karkin je posvećena čuvanju tradicionalnih radova, od starih ćilima i plahti do starih dimija.

Bazerdžan također ima i poznatu odjeću dizajnera kao što je Molimao, koji je inspirisan sarajevskim mostovima i zgradana, te odjeću Irme Kohel, koja proizvodi liniju odjeće bez veličine ili oznake za mušku ili žensku odjeću.

Takđer tu je i zlatara Sofić koja svoje radove bazira na dizajnu koji se može vidjeti na predmetima u Historijskom muzeju. Oni su dizajnirali i nagradu za Sarajevo film festival. Angelina Jolie nosila je par zlatnih naušnica i zlatni prsten baziran na dizajnu iz 14. Vijeka baš iz ove radnje.

Ožiljci prošlosti oblikuju budućnost

U godinama između Zimskij olimpijskih igara i početka opsade 1992. Godine, Sarajevo je uživalo status ponosnnog i prosperitetnog grada domaćina, da bi se potom pretvorilo u jednog od najpaklenijih mjesta na planeti. Kada se rat završio, velike svjetske kompanije izbjegavale su da ulažu u grad. Ipak Zara i Benetton su prvi krenuli, što je dalo i pomenutim dizajnerima šansu da se vrate u svoj rodni grad.

Aida Korman napustila je London 2014. godine gdje je radila sa Alexanderom McQueenom.

Željela je predstaviti novu estetiku svom rodnom gradu. U svojoj prodavnici u srcu grada, Aida Korman’s Ideas Store. Ona kreira komadiće ženske i muške odjeće ručno, kao i nakita i proizvoda za kuću. Njena misija je, kako kaže, kombinirati vrhunsku modu sa bogatom bosanskom tradicijom.

“Osjećam se da trebam uvesti novi način oblačenja i razmišljanja u Sarajevu”, kaže Aida.

“Želim to primjeniti na urbanoj publici koja se ne srami tradicije”, dodaje Aida Korman.

Bosansko čudo

“Ako neko želi nešto neobično, onda pozovu mene”, priča Omar Krasniću svom studiju na brdima iznad grada.

Sjedeći ispred svog djela, koje se radi - metalne haljine u stilu serije Igre prijestolja, on objašnjava zašto je svoje vještine učio u Starom Gradu, ali mu je dosadilo praviti džezve za kafu. Zato je postao nezavisni metalski radnik i kultna ličnost za turiste.

“Izrađujem moderne stvari na tradicionalan način i tradicionalne stvari na moderan način”, ispričao je Omar.

Sada Omar sarađuje sa vodećim modnim dizajnerima da kreira metalne haljine, nakit i čak donji veš, dok je posljednje izradio liniju nakita za žene u vikinškom stilu.

Komadići su lijepi i vrlo oštri.

“Shvatam koliko mnogo žena nose svoje ključeve između svojih prstiju. Želio sam napraviti prstenove i narukvice koji mogu poslužiti i za samoodbranu”, izjavio je Omar.

Za Sarajevo se uvijek kaže da je to grad koji povezuje Istok i Zapad. Sada, kako nova generacija ljudi gleda drugačije na bosansku historiju, te oni posjetiteljima nude jedinstven današnji dizajn ali sa bosanskom tradicijom.