Iako smo odavno izašli iz školskih klupa, početak jeseni i dalje u nama može probuditi onu poznatu potrebu da se bolje organizujemo, ranije ustajemo i konačno „dovedemo život u red“.
Tokom ljeta pravila su obično nešto opuštenija. Kasnije odlazimo na spavanje, jutra počinju sporije, više vremena provodimo vani, putujemo i lakše dopuštamo da dan jednostavno teče bez preciznog rasporeda. A onda stigne septembar i s njim kalendar pun sastanaka, rokova i obaveza.
Upravo tu najčešće napravimo grešku. Poželimo da se preko noći pretvorimo u savršeno organizovanu verziju sebe, onu koja trenira prije posla, priprema obroke unaprijed, odgovara na sve e-mailove na vrijeme, dovoljno spava i još uvijek ima vremena za druženja.
Realnost je, naravno, nešto drugačija. Povratak u rutinu ne mora biti nagao niti savršen. Mnogo je lakše napraviti nekoliko malih promjena i dozvoliti sebi da se postepeno vratimo tempu koji nam odgovara.
1. Ne pokušavajte promijeniti sve odjednom
Kada želimo ponovo uspostaviti rutinu, lako je napraviti ogroman spisak novih pravila. Jutarnji trening, zdravi doručak, osam sati produktivnog rada, večernja šetnja, čitanje prije spavanja i odlazak u krevet u isto vrijeme zvuče sjajno, barem na papiru.
Problem je što takav raspored često postane neodrživ već nakon nekoliko dana.
Umjesto da od sebe očekujete potpunu transformaciju, odaberite dvije stvari na koje ćete se fokusirati. To može biti buđenje u približno isto vrijeme svakog jutra i doručak prije početka posla. Nekome će više odgovarati trening dva puta sedmično i raniji odlazak u krevet. Kada te male navike postanu dio svakodnevice, mnogo je lakše dodavati nove.
2. Vratite se normalnom ritmu spavanja postepeno
Ljeto je idealno za pomjeranje rasporeda spavanja. Kasne večeri, duže jutarnje izležavanje i spontani izlasci lako poremete ritam koji imamo tokom ostatka godine.
Zato nije najbolja ideja pokušati sve vratiti u normalu u samo jednoj noći. Ako ste tokom ljeta navikli kasnije odlaziti na spavanje i kasnije se buditi, pomjerajte vrijeme spavanja i buđenja postepeno.
Pokušajte svakih nekoliko dana otići u krevet i ustati dvadesetak minuta ranije. Takva mala promjena može biti mnogo lakša za organizam nego nagli prelazak na potpuno novi raspored.
3. Nemojte dozvoliti da vam posao bude prva jutarnja aktivnost
Jedan od najneugodnijih dijelova povratka u poslovnu rutinu može biti osjećaj da radni dan počinje istog trenutka kada otvorimo oči. To je posebno lako ako radimo od kuće i laptop nam je udaljen svega nekoliko koraka.
Umjesto da odmah nakon buđenja provjeravate e-mailove i poruke, ostavite sebi barem petnaestak minuta prije početka radnog dana.
Popijte kafu ili čaj bez gledanja u ekran, doručkujte za stolom, napravite kratku šetnju ili jednostavno provedite nekoliko minuta u tišini. Ne mora biti ništa produktivno.
4. Prvu sedmicu nakon odmora nemojte pretvoriti u test discipline
Povratak s godišnjeg odmora lako nas može natjerati da pokušamo nadoknaditi sve propušteno. Odjednom želimo biti maksimalno produktivni, završiti zaostale zadatke i dokazati sebi da smo se vratili u punoj formi.
Ali prva sedmica nakon odmora ne mora biti najproduktivnija sedmica u godini.
Posmatrajte je kao period prilagođavanja. Ostavite malo više prostora između obaveza, nemojte puniti svaki slobodan trenutak i nemojte pokušavati riješiti sve u nekoliko dana.
5. Napravite mali reset radnog prostora
Povratak u rutinu odličan je trenutak da osvježite i prostor u kojem radite. To ne znači da morate kupovati novi namještaj ili potpuno preurediti kućni ured.
Dovoljno je napraviti mali reset radnog prostora.
Raščistite sto, sklonite stvari koje vam više ne trebaju, organizujte dokumente na računaru i uredite torbu koju nosite na posao. Možete dodati i neku sitnicu koja će prostor učiniti ugodnijim.
Posebno ako radite od kuće, važno je napraviti barem neku granicu između poslovnog i privatnog prostora.
6. Zadržite barem jedan ljetni ritual
Povratak u jesen ne znači da sve što smo voljeli tokom ljeta mora nestati iz našeg rasporeda.
Duge jutarnje kafe, večernje šetnje, čitanje na otvorenom, spontana druženja ili odlazak na piće nakon posla mogu se, uz malo prilagođavanja, zadržati i tokom septembra.
Umjesto da ljeto posmatrate kao period potpune slobode koji je završio, pokušajte sa sobom ponijeti barem jedan njegov dobar ritual.
7. Isplanirajte nešto čemu ćete se radovati
Jedan od razloga zbog kojih kraj ljeta može djelovati pomalo melankolično jeste činjenica da nam iz kalendara odjednom nestanu događaji kojima smo se radovali.
Tokom ljeta često imamo putovanja, izlete, koncerte, večere i druženja. Kada stigne septembar, sve to lako zamijene sastanci, rokovi i obaveze.
Zato je dobra ideja unaprijed isplanirati nešto čemu ćete se radovati. To ne mora biti veliko putovanje niti poseban događaj. Može biti večera s prijateljima, odlazak u kino, vikend izvan grada ili čak mali plan za subotnje jutro.
Važno je samo da kalendar ne bude ispunjen isključivo obavezama. Povratak u poslovnu rutinu mnogo je lakši kada sebi dozvolimo period prilagodbe. Posao, rokovi i obaveze neće nestati, ali ne moramo ih dočekati s osjećajem da istovremeno moramo popraviti svaki aspekt svog života.