"Majke koje izdoje mlijeko ulažu napor pa ne želim da dobiju dojam da to mlijeko nije vrijedno. No, postavlja se pitanje da li je izdojeno mlijeko jednako dobro kao i mlijeko koje beba dobije direktnim dojenjem. Također, postavlja se pitanje šta bismo trebali činiti da pružimo veću podršku majkama ukoliko je to ono što žele", navela je autorica istraživanja Meghan Azad.
Od više od 2.500 novorođenčadi, ona s najnižim indeksom tjelesne mase s 12 mjeseci života su bila ona koja su direktno dojila te se nisu hranila nikakvim formulama, a koja su također počela jesti drugu hranu između petog i šestog mjeseca života.
Istraživanje je pokazalo da je prekid dojenja prije šestog mjeseca direktno povezano s bržim povećanjem tjelesne težine, većim indeksom tjelesne mase nakon 12 mjeseci života, kao i da postoji trostuko veći rizik od gojaznosti u odnosu na slučajeve direktnog dojenja.
"Drugi podaci su pokazali da ukoliko imate povišeni indeks tjelesne mase u ranoj fazi života dovodi do gojaznosti kasnije u životu", kazao je Lars Bode.
Mehanizam koji je odgovoran za to što je direktno dojenje bolje od izdojenog mlijeka još uvijek nije zvanično jasan. Moguće je da se nešto događa sa sastojcima mlijeka kada se ono ohladi, zamrzne ili odmrzne. Možda i čin dojenja omogućava bebama da bolje kontrolišu količinu mlijeka koju konzumiraju. Naučnici su istakli da istraživanje podržava tezu da je direktno dojenje bolje te traže od zakonodavaca da obrate pažnju na roditeljsko odsustvo i podršku majkama.
U SAD-u mnoge majke moraju na posao nekoliko sedmica nakon poroda, tako da, ukoliko žele djecu hraniti svojim mlijekom, moraju koristiti pumpice. SAD su u grupi od tri države koje ne nude plaćeno porodiljsko odsustvo.
Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje direktno dojenje beba do šest mjeseci, a dojenje se može nastaviti uz dodatnu hranu do druge godine starosti. Dojenje smanjuje i rizik od brojnih infekcija, dijabetesa, astme i drugih bolesti.
Žene.ba