Prema istraživanju koje su proveli dr. Aldert Vrij i kolege sa Univerziteta Portsmouth (Vrij et al., 2008), lažljivci imaju značajno više poteškoća kada treba da ponove svoju priču obrnutim redoslijedom. To je zato što laganje zahtijeva kognitivni napor, odnosno osoba mora konstruisati izmišljeni događaj, voditi računa o detaljima i ostaviti utisak iskrenosti. Kada se od njih zatraži da istu priču ispričaju unazad, taj mentalni teret se naglo povećava.
Glumu je lako prepoznati
"Iskrene osobe se oslanjaju na pamćenje stvarnog događaja, dok lažljivci pokušavaju održati izmišljeni narativ. Obrnuto prepričavanje im remeti tok i često otkriva nedosljednosti", objašnjava dr. Vrij.
U kontrolisanim eksperimentima, osobe koje su lagale češće su pravile pauze, gubile nit, mijenjale detalje i pokazivale znakove stresa kada su morale ponoviti priču unazad.
Kako primijeniti trik?
Ukoliko sumnjate u nečiju iskrenost, zamolite ga da vam priču ispriča od kraja prema početku. Na primjer: "Možeš li mi ispričati šta se desilo, ali počevši od posljednjeg trenutka?“ Ako osoba laže, vjerovatno će pokazati znakove nesigurnosti, konfuzije ili nelagode.