Inercija sna

Zašto nam je ujutro teško otvoriti oči? Nauka otkriva koliko traje razbuđivanje

Autor: Žene.ba
Foto: Pinterest
Većini ljudi potrebno je oko 16 minuta nakon buđenja da se u potpunosti oslobode jutarnje pospanosti. 

Međutim, kod osoba koje imaju problema s anksioznošću taj period može biti gotovo dvostruko duži, pokazalo je istraživanje provedeno u Južnoj Koreji.

Stručnjaci ovo stanje nazivaju inercijom sna, a karakterišu ga osjećaj tromosti, usporenosti i smanjene koncentracije neposredno nakon buđenja. Koliko dugo traje i šta utiče na brzinu razbuđivanja istraživali su naučnici iz nekoliko južnokorejskih bolnica, predvođeni timom Univerzitetske bolnice Bundang Nacionalnog univerziteta u Seulu. Rezultati su objavljeni u naučnom časopisu PLOS One.

U istraživanju je učestvovalo 2.355 odraslih osoba u dobi od 19 do 92 godine. Učesnici su odgovarali na pitanje koliko im je vremena obično potrebno da nakon jutarnjeg buđenja izgube osjećaj pospanosti. U analizu nisu bili uključeni radnici koji rade u smjenama.

Prema rezultatima, prosječno vrijeme potrebno za potpuno razbuđivanje iznosilo je 15,8 minuta. Ženama je u prosjeku trebalo nešto više vremena nego muškarcima – 16,3 minute, u poređenju s 15,2 minute.

Zanimljivo je da je jutarnja pospanost bila izraženija kod mlađih ispitanika, dok se vrijeme potrebno za razbuđivanje postepeno skraćivalo do približno 40. godine života. Nakon toga uglavnom je ostajalo stabilno.

Najveća razlika zabilježena je kod osoba koje imaju anksioznost. Njima je za razbuđivanje u prosjeku bilo potrebno čak 29,9 minuta, dok je kod osoba bez anksioznosti taj period iznosio 15,6 minuta.

Na brzinu razbuđivanja utječe i hronotip, odnosno prirodna sklonost osobe da bude aktivnija ujutro ili navečer. Takozvane jutarnje osobe lakše su se razbuđivale, dok su večernji tipovi imali duži period jutarnje pospanosti.

Istraživanje je pokazalo i da je duže spavanje povezano s kraćim vremenom razbuđivanja. S druge strane, nesanica i izražena pospanost tokom dana povezane su s dužim zadržavanjem osjećaja umora nakon buđenja. Depresija u konačnoj analizi nije pokazala značajnu povezanost s ovim problemom.

Na osnovu rezultata, istraživači ističu važnost dovoljno dugog i kvalitetnog sna, posebno kod osoba koje prirodno imaju kasniji ritam spavanja. Također, kod onih koji se redovno teško razbuđuju preporučuje se obratiti pažnju na moguće probleme s nesanicom i anksioznošću.

© Copyright 2005. - 2026. Radio M Media Group.
Sva prava zadržana.
Dizajn i programiranje: Lampa.ba