I dok se jedni kunu u ledenu svježinu, a drugi ne mogu zamisliti umivanje bez tople pare, dermatolozi upozoravaju da ekstremi često čine više štete nego koristi.
Koža lica je osjetljiva i reagira na vanjske podražaje brže nego ostatak tijela. Upravo zato način na koji je čistimo može dugoročno utjecati na njen izgled, ravnotežu i otpornost.
Šta hladna voda zaista radi koži?
Hladna voda često se povezuje s osjećajem svježine i „zatezanja“, ali taj efekt je uglavnom privremen. Kratkoročno, može smanjiti crvenilo i umiriti kožu sklonu upalama. Također može pomoći kod natečenosti, posebno ujutro.
Ipak, hladna voda sama po sebi nije dovoljno efikasna za uklanjanje masnoće, ostataka šminke i nečistoća. Ako se koristi kao jedini način čišćenja, može ostaviti pore djelimično začepljenima, što dugoročno može pogoršati stanje kože.
A šta je s toplom vodom?
Umjereno topla voda olakšava uklanjanje prljavštine i proizvoda s lica jer blago omekšava sebum. Zbog toga se često koristi na početku rutine čišćenja.
Problem nastaje kada voda postane previše vruća. Visoke temperature skidaju prirodna zaštitna ulja s kože, narušavaju njenu barijeru i mogu izazvati suhoću, iritaciju i osjećaj zatezanja. Kod osjetljive kože, to može dovesti i do pojačanog crvenila ili pogoršanja akni.
Zašto su ekstremi loš izbor?
I hladna i vruća voda mogu poremetiti prirodnu ravnotežu kože ako se koriste redovno i bez mjere. Koža tada reagira pojačanim lučenjem masnoće ili gubitkom vlage — u oba slučaja, rezultat je umorna i reaktivna koža.
Upravo zato stručnjaci iz American Academy of Dermatology preporučuju mlaku vodu kao najsigurniji izbor za svakodnevno umivanje. Ona čisti učinkovito, a pritom ne oštećuje prirodnu zaštitu kože.
Jednostavno pravilo koje vrijedi zapamtiti
Ako voda ne peče i ne hladi — vjerovatno je odgovarajuća. Mlaka voda, uz blago sredstvo za čišćenje i nježno tapkanje peškirom, ostaje najjednostavnija i najzdravija rutina za većinu tipova kože.
Ponekad upravo male navike, poput temperature vode, prave najveću razliku.