Njegove prirodne ljepote i bogatu historiju prošle sedmice istraživao je fotograf Boris Trogrančić, koji je zabilježio prizore jednog od najzelenijih i najmisterioznijih otoka Jadrana.
„Prošle sedmice imao sam priliku posjetiti i neko vrijeme boraviti na predivnom i mističnom otoku Mljetu, u južnom Jadranu, prilikom čega sam se oduševio prirodom, florom, ali i faunom, zelenilom i bogatom historijom ovog drevnog mjesta. Također, tu su i brojne legende i mitovi koji sežu u daleku prošlost“, naveo je Trogrančić.
Mljet se nalazi na krajnjem jugu hrvatskog Jadrana, dug je oko 37 kilometara, a njegov pejzaž oblikovali su more, krške stijene i guste mediteranske šume.
Historija otoka seže duboko u prošlost. Tragovi ljudske prisutnosti stari su hiljadama godina, a kroz stoljeća su Mljet oblikovali Iliri, Rimljani, Slaveni i Dubrovčani.
U 12. stoljeću benediktinci su podigli samostan na otočiću usred Velikog jezera, čije se kamene zidine i danas uzdižu iznad mirne vode.
Upravo su Veliko i Malo jezero među najprepoznatljivijim prirodnim obilježjima Mljeta. Iako ih nazivamo jezerima, zapravo je riječ o morskim zaljevima povezanim s otvorenim morem uskim kanalima.
Okružena šumama alepskog bora i mediteranskim raslinjem, njihova mirna površina stvara jedan od najposebnijih pejzaža Jadrana.
Zapadni dio otoka danas je zaštićen kao Nacionalni park Mljet, prostor u kojem se more, šuma i kamen gotovo neprimjetno stapaju u jednu cjelinu.
"No, Mljet nije samo otok prirode. On je i otok legendi", rekao je Trogrančić.
Prema antičkoj tradiciji, upravo se ovdje odvijala priča o Odiseju i nimfi Kalipso. Na južnoj obali nalazi se pećina koju stoljećima prati predaja o Odisejevom boravku na otoku.
Otvorena prema moru, iznad i ispod njegove površine, ona danas predstavlja jedno od najmističnijih mjesta Mljeta.
Dok svjetlost prolazi kroz modrinu i nestaje u dubini, lako je razumjeti zašto su ovakva mjesta još od antičkih vremena bila izvor priča, mitova i legendi.