Bebe su mnogo sposobnije nego što mislimo: Šta mogu već u prvim mjesecima života?

Ipak, njihov mozak od samog početka intenzivno obrađuje informacije iz okruženja, a neke sposobnosti razvijaju mnogo ranije nego što bismo mogli pretpostaviti.

Iako beba još ne može govoriti, ona sluša glasove, posmatra lica, reaguje na zvukove i postepeno uči kako svijet oko nje funkcioniše. Pojedine vještine postaju uočljivije tek nakon nekoliko mjeseci, ali temelji za njihovo razvijanje prisutni su veoma rano.

Ovih šest sposobnosti posebno su zanimljive jer pokazuju koliko se toga događa tokom prvih mjeseci života, čak i kada se čini da beba uglavnom spava, jede i plače.

Bebe mogu prepoznati emocije drugih ljudi

Bebe mnogo toga uče posmatrajući osobe koje ih okružuju. Kako rastu, sve bolje uočavaju razlike između izraza lica i načina na koji ljudi reaguju u različitim situacijama.

Istraživanja pokazuju da već tokom prvih mjeseci života počinju povezivati određene izraze lica s emocionalnim stanjima. Jedno istraživanje pokazalo je da su bebe stare oko pet mjeseci različito reagovale na prizore u kojima je jedna osoba bila uznemirena, što ukazuje na to da mogu obraćati pažnju na emocionalne signale.

To ne znači da novorođenče razumije emocije na isti način kao odrasla osoba. Ipak, ono postepeno uči prepoznavati izraze lica, ton glasa i reakcije ljudi koji se brinu o njemu.

Zbog toga su nježan glas, osmijeh i blizina roditelja važni dijelovi svakodnevne komunikacije s bebom.

Rukama mogu pokazati šta žele i prije nego što progovore

Prije nego što izgovore prve riječi, bebe već koriste različite načine kako bi privukle pažnju i izrazile svoje potrebe. Pored plača i gestikulacije, s vremenom mogu naučiti i jednostavne znakove koji im olakšavaju komunikaciju s roditeljima.

Primjerice, određeni pokreti rukama mogu se koristiti za pokazivanje da beba želi još hrane, da nešto traži ili da joj je dosta. Takvi znakovi ne zamjenjuju govor, nego mogu pomoći roditeljima da lakše razumiju šta dijete pokušava poručiti.

Stručnjakinje Linda Acredolo i Susan Goodwyn, autorice knjige "Baby Signs", popularizirale su pristup u kojem roditelji bebe uče jednostavnim gestama prije nego što razviju govor.

Važno je, međutim, imati na umu da djeca napreduju različitim tempom. Korištenje znakova može biti koristan dodatak komunikaciji, ali ne znači da će svaka beba zbog toga ranije progovoriti ili imati bolje rezultate na testovima inteligencije.

Već u prvoj godini života pokazuju osjećaj za brojeve

Možda zvuči nevjerovatno, ali bebe još prije nego što nauče brojati mogu pokazivati da primjećuju promjene u količini predmeta.

Istraživanja razvoja djece pokazala su da bebe u dobi od šest do devet mjeseci mogu reagovati na situacije koje se ne podudaraju s onim što su prethodno vidjele. Naprimjer, ako se pred njima nalaze dva predmeta, a jedan nestane bez vidljivog objašnjenja, mogu duže posmatrati takav prizor.

Naučnici to tumače kao mogući znak da bebe imaju osnovni osjećaj za količinu i očekuju određeni ishod kada se broj predmeta promijeni.

To ipak ne znači da razumiju oduzimanje kao matematičku operaciju koju će kasnije učiti u školi. Riječ je o mnogo jednostavnijoj sposobnosti uočavanja količina i promjena u okruženju.

Uče jezik mnogo prije prvih riječi

Razvoj govora ne počinje tek kada beba izgovori svoju prvu riječ. Mnogo ranije ona sluša glasove, primjećuje melodiju govora i postepeno uči razlikovati zvukove koji čine jezik.

Posebno je zanimljivo to što bebe mogu usvajati obrasce iz dva jezika ako su im redovno izložene od najranijeg uzrasta. Istraživanje iz 2017. godine, navedeno u izvornom članku, pokazalo je da djeca u dobi od oko 20 mjeseci mogu uspješno obrađivati informacije na dva jezika.

Odrastanje uz dva jezika ne mora zbuniti dijete. Naprotiv, izloženost različitim jezicima omogućava mu da postepeno upoznaje različite glasove, riječi i načine izražavanja.

Roditelji ne moraju čekati da dijete počne govoriti kako bi podsticali razvoj jezika. Razgovor tokom presvlačenja, pjevanje, čitanje slikovnica i svakodnevno imenovanje predmeta jednostavni su načini da beba bude okružena govorom.

Lica bliskih osoba postaju im sve poznatija

Prepoznavanje lica važan je dio razvoja društvenih vještina. Bebe od najranijeg uzrasta obraćaju pažnju na ljudska lica, a kako vrijeme prolazi, sve bolje razlikuju osobe koje često viđaju od onih koje ne poznaju.

Ova sposobnost postaje naročito uočljiva između petog i osmog mjeseca života, kada neke bebe jasnije pokazuju razliku u reakcijama prema bliskim osobama i strancima.

Prepoznavanje poznatih lica pomaže djetetu da se orijentiše u svom okruženju i gradi odnos s ljudima koji se brinu o njemu. Ipak, reakcije nisu iste kod svake bebe. Neka djeca odmah pokazuju nelagodu pred nepoznatim osobama, dok su druga u takvim situacijama opuštenija.

Važno je znati i da razvoj ove sposobnosti ne zavisi samo od broja lica koja beba vidi, već i od njenog ukupnog razvoja i iskustava.

Muzika privlači njihovu pažnju od samog početka

Pjesme, ritam i melodije mogu privući pažnju bebe mnogo prije nego što ona počne govoriti ili hodati. Novorođenčad su sposobna reagovati na zvukove, a istraživanja pokazuju da već rano mogu uočavati određene ritmičke obrasce.

Roditelji često primjećuju da se beba umiri kada čuje poznatu uspavanku ili da pokreće ruke i noge dok sluša muziku. Takve reakcije mogu biti dio njenog načina da odgovori na zvuk i upoznaje svijet oko sebe.

Zajedničko slušanje muzike, pjevanje i nježno ljuljanje mogu biti lijep način povezivanja roditelja i djeteta. Nije potrebno puštati glasnu muziku niti praviti posebne aktivnosti. Dovoljni su mirni trenuci, poznati glasovi i pjesme koje bebi prijaju.

Muzika tako postaje više od zabave. Ona može biti dio svakodnevne interakcije kroz koju beba upoznaje zvukove, ritam i bliskost s roditeljima.

Prvi mjeseci života kriju mnogo više nego što se čini

Razvoj bebe odvija se iz dana u dan, često kroz sitne promjene koje roditelji primijete tek naknadno. Pogled koji duže prati lice, reakcija na poznati glas ili interesovanje za zvuk muzike mogu biti mali, ali značajni dijelovi tog procesa.

Ipak, svaka beba ima svoj tempo razvoja. Neke sposobnosti postaju vidljive ranije, a druge kasnije, pa pojedinačne razlike ne treba odmah posmatrati kao razlog za zabrinutost. Najvažniji su sigurno okruženje, nježna komunikacija, bliskost i prilike da dijete istražuje svijet oko sebe.