To izaziva mekanu, uzdignutu izbočinu, obično pozicioniranu na stražnjem dijelu glave. Iako ova pojava može zabrinuti roditelje, u većini slučajeva prolazi spontano bez dugoročnih posljedica ParentsWikipedia.
Koliko je čest?
Procjenjuje se da se cefalohematom javlja u oko 2,5 % slučajeva dugotrajnih ili komplikovanih vaginalnih poroda, a rizik je veći ako je porod izvršen uz asistenciju vakuumom ili forcepsom Parents.
Faktor rizika
Neki od faktora koji povećavaju rizik od nastanka cefalohematoma uključuju:
- instrumentirani porod (vakuum, forceps)
- dugotrajan vaginalni porod
- porođajna težina djeteta veća od četiri kilograma
- višestruka trudnoća (npr. blizanci)
- epiduralna anestezija kod majke
Kako izgleda i šta očekivati?
Izbočina se obično primijeti nekoliko sati do dana nakon poroda, može rasti nekoliko dana, a zatim postepeno nestaje tokom nekoliko sedmica do mjeseci. Za razliku od caput succedaneum, koja je mekana oteklina prisutna odmah po rođenju i prelazi granice kostiju, cefalohematom je čvršći, ograničen na jednu kost i ne prelazi šavove lobanje
Moguće komplikacije
Iako rijetke, moguće komplikacije uključuju:
- anemiju, zbog vanćelijske nakupljene krvi
- žuticu, uslijed razgradnje krvi i povećane razine bilirubina
- kalcifikaciju, ako se hematom zadrži duže od pet sedmica, može se formirati
- tvrd sloj koji eventualno zahtijeva intervenciju
- infekciju ili prijelom lubanje, iako su takvi slučajevi izuzetno rijetki
Kada se obratiti pedijatru?
U većini slučajeva nije potrebno liječenje, samo praćenje. Međutim, pedijatru se trebate obratiti ako:
- hematom ne nestaje ili raste u veličini
- beba je neuobičajeno pospana, ima poteškoće u hranjenju ili pokazuje znakove infekcije ili žutice
Cefalohematom je najčešće bezopasna i prolazna pojava nakon poroda. Bitno je razlikovati ga od drugih otoka na bebinoj glavi i pratiti njegovo ponašanje. Uz redovne kontrole i stručni nadzor, roditelji mogu biti smireni, većinom nema dugoročnih posljedica.