Kako preživjeti sezonu prehlada: Sve što trebate znati o prevenciji i liječenju

Polazak u vrtić donosi više kontakta s drugom djecom, a samim tim i češće susrete s virusima koji uzrokuju infekcije disajnih puteva.

Iako prehlada uglavnom prolazi bez ozbiljnijih komplikacija, simptomi mogu potrajati danima, a kašalj se ponekad zadrži i nakon što ostale tegobe nestanu. Roditeljima zato nije važno samo kako ublažiti simptome već i prepoznati situacije u kojima dijete treba pregled.

Zašto se djeca često prehlađuju?

Mala djeca još nemaju iskustvo s velikim brojem virusa koji izazivaju prehladu. Osim toga, u vrtićima i igraonicama često dodiruju zajedničke igračke i površine, a zatim rukama dodiruju lice, nos ili oči. Tako se infekcije lako prenose s jednog djeteta na drugo.

Djeca mlađa od tri godine mogu imati šest do osam prehlada godišnje, a ponekad i više. To može biti iscrpljujuće za cijelu porodicu, posebno kada se čini da se jedna infekcija tek završila, a već počinje druga.

S godinama se broj prehlada kod mnoge djece smanjuje, između ostalog i zato što njihov imuni sistem stiče iskustvo u prepoznavanju različitih virusa. Ipak, česte infekcije ne treba posmatrati kao nešto što dijete mora preboljeti da bi postalo otpornije. Važno je pratiti opće stanje, rast i razvoj djeteta te se obratiti pedijatru ako učestalost ili težina bolesti izazivaju zabrinutost.

Koliko dugo traje prehlada kod djece?

Obična prehlada najčešće traje od jedne do dvije sedmice, ali simptomi se ne pojavljuju svi istovremeno niti nestaju istom brzinom.

Grlobolja se može javiti na početku infekcije i potrajati nekoliko dana. Curenje ili začepljenost nosa često postaju izraženiji tokom prvih nekoliko dana, a kod neke djece traju i desetak dana ili duže.

Kašalj se može zadržati i nakon što se dijete počne osjećati bolje, ponekad i do tri sedmice. Temperatura se najčešće javlja na početku bolesti i obično se povlači nakon nekoliko dana.

Trajanje simptoma zavisi od uzročnika i zdravstvenog stanja djeteta. Ako se tegobe ne popravljaju, ako se nakon poboljšanja ponovo pogoršaju ili temperatura traje duže od očekivanog, potrebno je potražiti savjet pedijatra.

Kako smanjiti rizik od zaraze?

Potpuna zaštita od prehlade nije moguća, ali nekoliko svakodnevnih navika može smanjiti mogućnost prenošenja virusa.

Redovno pranje ruku

Djeca trebaju prati ruke sapunom i vodom, naročito nakon boravka u vrtiću, korištenja toaleta, ispuhivanja nosa i prije jela. Pranje treba trajati oko 20 sekundi, uz pažljivo čišćenje dlanova, prostora između prstiju i područja ispod noktiju. Kada voda i sapun nisu dostupni, sredstvo za dezinfekciju ruku može biti korisna alternativa, uz nadzor odraslih kod male djece.

Kašljanje i kihanje u maramicu ili lakat

Virusi se mogu širiti kapljicama i putem kontaminiranih ruku i površina. Djecu je zato dobro naučiti da prilikom kašljanja i kihanja prekriju usta i nos maramicom ili pregibom lakta. Maramicu treba odmah baciti, a ruke oprati.

Provjetravanje prostora

Redovno provjetravanje doma i prostorija u kojima boravi više djece pomaže smanjiti koncentraciju zaraznih čestica u zraku. Važno je i redovno čistiti površine i igračke koje djeca često dodiruju.

Odjeća prilagođena vremenu

Dijete treba obući u skladu s temperaturom i uslovima napolju, ali sama hladnoća nije direktni uzrok obične prehlade. Nju izazivaju virusi. Topla jakna jeste važna za udobnost i zaštitu od hladnoće, ali ne može spriječiti infekciju ako dijete dođe u kontakt s virusom.

Šta može pomoći kada se dijete prehladi?

Kod obične prehlade liječenje je uglavnom usmjereno na ublažavanje simptoma dok se organizam oporavlja.

Dovoljno tečnosti i odmor

Voda, supa i drugi napici primjereni uzrastu pomažu održati hidrataciju. Ako dijete nekoliko dana ima slabiji apetit, nemojte ga prisiljavati da jede velike obroke. Važnije je da redovno pije i da pratite mokrenje, ponašanje i opće stanje.

Pileća supa

Pileća supa može biti dobar izbor jer osigurava tečnost, a topla hrana često prija kod začepljenog nosa i nadraženog grla. Nije lijek za virus, ali može pomoći da dijete lakše unosi tečnost i hranu dok traje prehlada.

Fiziološka otopina za nos

Kod začepljenog nosa mogu pomoći fiziološke kapi ili sprej primjeren uzrastu. Bebama i maloj djeci, prema potrebi, može se koristiti aspirator za nos, nježno i prema uputstvu. To je posebno korisno prije hranjenja i spavanja.

Lijekovi za temperaturu i bolove

Paracetamol ili ibuprofen mogu se koristiti za ublažavanje bolova i nelagode zbog temperature, ali izbor lijeka i doza moraju odgovarati uzrastu i tjelesnoj težini djeteta. Za bebe i djecu s drugim zdravstvenim problemima potrebno je prethodno potražiti savjet zdravstvenog radnika. Djeci se ne daje aspirin za liječenje virusnih infekcija.

Lijekove protiv kašlja i prehlade koji se izdaju bez recepta ne treba davati maloj djeci bez preporuke ljekara ili farmaceuta. Nisu svi preparati prikladni za svaki uzrast, a neki mogu izazvati neželjene reakcije.

Vlažnost zraka

Ako je zrak u prostoriji suh, ovlaživač može pomoći da se ublaži nadraženost disajnih puteva. Uređaj treba redovno čistiti i održavati prema uputstvu proizvođača kako se u njemu ne bi razvijale plijesan i bakterije.

Pet čestih zabluda o prehladi

Mit 1: Antibiotici ubrzavaju oporavak

Antibiotici djeluju na bakterije, a običnu prehladu uzrokuju virusi. Zbog toga ne pomažu kod nekomplikovane virusne prehlade. Ljekar ih može propisati ako utvrdi bakterijsku infekciju ili komplikaciju za koju su potrebni.

Mit 2: Zelena sluz iz nosa znači da su potrebni antibiotici

Boja sekreta može se mijenjati tokom prehlade. Žućkasta ili zelenkasta sluz sama po sebi ne dokazuje bakterijsku infekciju niti znači da dijete treba antibiotik. Važni su i trajanje simptoma, njihov intenzitet i opće stanje djeteta.

Mit 3: Dijete treba manje jesti dok je bolesno

Apetit se tokom infekcije može privremeno smanjiti. Nije potrebno insistirati na velikim obrocima, ali djetetu treba nuditi hranu koju može podnijeti i redovno mu davati tečnost. Znakove dehidracije, poput znatno rjeđeg mokrenja, suhih usta i neuobičajene pospanosti, treba ozbiljno shvatiti.

Mit 4: Kašalj uvijek treba zaustaviti

Kašalj je zaštitni refleks kojim organizam čisti disajne puteve. Nije svaki kašalj potrebno suzbijati, a lijekove protiv kašlja kod djece treba koristiti samo kada su primjereni njihovom uzrastu i kada ih preporuči stručnjak.

Mit 5: Vitamin C i drugi dodaci sigurno sprečavaju prehladu

Nijedan dodatak prehrani ne garantuje da dijete neće dobiti prehladu. Vitamini i minerali važni su za normalno funkcionisanje organizma, ali ih je najbolje unositi raznovrsnom ishranom. Suplemente ne treba davati u velikim dozama niti koristiti preparate poput cinka ili biljnih dodataka bez savjeta zdravstvenog radnika.

Kada dijete treba odvesti ljekaru?

Većina prehlada prolazi uz kućnu njegu, ali određeni simptomi zahtijevaju pregled. Javite se pedijatru ako temperatura traje duže od tri dana, ako se simptomi ne popravljaju nakon desetak dana ili ako se dijete nakon početnog poboljšanja ponovo razboli i stanje mu se pogorša.

Pregled je potreban i ako dijete ima jak bol u uhu, neuobičajenu razdražljivost, sve izraženiji kašalj ili bolove koji otežavaju hranjenje i spavanje.

Posebno obratite pažnju na disanje. Ako dijete teško diše, uvlači prostor između rebara pri udahu, ima plavičaste usne, teško se budi ili pokazuje znakove ozbiljne dehidracije, potrebno je odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć. Kod bebe mlađe od tri mjeseca temperatura od 38 stepeni ili viša zahtijeva hitnu procjenu ljekara.

Prehlade su česte u djetinjstvu i ne mogu se uvijek izbjeći. Pravilna higijena, dovoljno tečnosti, odmor i pažljivo praćenje simptoma mogu olakšati oporavak. Najvažnije je ne posezati za lijekovima bez potrebe i prepoznati trenutak kada kućna njega više nije dovoljna.