Kako reagovati kada dijete nije iskreno – stručni savjeti za roditelje
Djeca ponekad „preuveličavaju“ ili zaboravljaju pojedine događaje ne zato što žele lagati, već zbog izazova u pamćenju i percepciji vremena.
Na primjer, dijete se može sjećati da je nahranilo psa, ali ne i kada je to učinilo. Za njega, danas i jučer mogu izgledati isto, što roditeljima može izgledati kao neiskrenost. Slična situacija se javlja kod djece s poremećajem pažnje ili anksioznošću, koja teže pamte redoslijed obavljenih zadataka.
Stres također igra važnu ulogu. Kada dijete osjeti pritisak, njegov mozak aktivira instinkt preživljavanja, a laganje može biti način da se ponovo osjeća sigurno. Stručnjaci naglašavaju da mnoga ponašanja koja izgledaju problematično zapravo predstavljaju strategiju suočavanja s izazovima.
Roditelji mogu pomoći kroz strukturiran pristup. Vizualni podsjetnici, liste zadataka i jasne rutine omogućavaju djetetu da lakše prati obaveze i smanjuju stres.
Također, važno je razgovarati s djetetom tek kada se osjeća smireno i sigurno, kako bi se problem riješio konstruktivno, a ne kroz sukob.
Pristup koji kombinuje razumijevanje, organizaciju i sigurnost pomaže djeci da razviju odgovornost, dok roditeljima olakšava vođenje kroz situacije koje bi inače izazvale frustraciju ili konflikt.