Zenica

Predstava 'Hasanaginica' nakon 30 godina pauze ponovo na sceni BNP-a

Autor: Žene.ba
Predstava 'Hasanaginica' nakon 30 godina pauze ponovo na sceni BNP-a
Foto: FENA

Zenička premijera predstave "Hasanaginica" prema tekstu Mirze Begovića te u režiji Irfana Kasumovića i u koprodukciji Bosanskog kulturnog centra "Alija Izetbegović" Kalesija sa Bosanskim narodnim pozorištem Zenica, Narodnim pozorištem Tuzla i Narodnim pozorištem u Mostaru, bit će održana u četvrtak, 26. decembra u 20 sati na Velikoj sceni BNP-a.

Partneri u projektu još su i Pozorište mladih Tuzla, Studio Teatar Zenica, Bošnjačka zajednica kulture, Filozofski fakultet Tuzla, Nacionalna i univerzitetska biblioteka "Derviš Sušić" Tuzla, a premijerna izvedba ove predstave već je održana u Tuzli i Kalesiji, dok će u Mostaru biti održana 27. decembra.

- Veliki je bio zadatak i odgovornost. Uloga je nešto što se dobija jednom u životu, a ja sam imala priliku da je kao mlada glumica dobijem pa sam se, samim time, potrudila i da opravdam šta taj epski lik i donosi - kazala je na današnjoj pres-konferenciji glumica zeničkog BNP-a Adna Kaknjo, koja glumi glavni ženski lik Hasanaginicu.

Radi se, dodala je, o univerzalnim muško-ženskim odnosima te ulozi žene, supruge i majke u svijetu, koja je bila prije 250 godina prvi puta zapisana u baladi "Hasanaginica".

- To je, na našu žalost, skoro pa ista - jako slična situacija s današnjim položajem žena u društvu. Samim time, odgovornost je bila veća i meni je bilo zadovoljstvo raditi taj lik - koliko je ona, u svojoj postavci, jednostavna i prirodna žena, a koliko joj svo to društvo i sistem, u kojem ona živi, nameće neke norme koje ona mora da poštuje i živi u skladu s njima - kazala je Kaknjo te najavila kako će u nastavku života ove predstave nastojati da iz izvedbe u izvedbu nadogradi lik Hasanaginice.

Bega Pintorovića, brata Hasanaginice, glumi također zenički glumac Nusmir Muharemović.

Studio Teatar je, prije svega, upravo njegovo i djelo autora teksta po kojem je rađena ova "Hasanaginica" Mirze Begovića, koji je peti autor po čijem se tekstu ova predstava izvodi na sceni BNP-a. Prvi put nakon 30 godina pauze.

- Nestvarno sam sretan kada čujem da su ovdje postavljene predstave - inscenirana "Hasanaginica" koju je napisao Aleksa Šantić, koju je pisao Alija Isaković, i, evo, sada naš Mirza Begović. Mislim da je to jedan ogroman dobitak za sve nas, kada je u pitanju pozorište i kada je u pitanju ovaj grad - kazao je Muharemović, naglasivši da su u Adni Kaknjo dobili jednu od mladih glumica koja će narednih 15-ak godina nositi repertoar zeničkog BNP-a.

Radi se, kazao je, o izuzetno posvećenoj glumici, koja vraća vjeru u glumački posao i poziv te da je bitno trajati na sceni. Sretan je, kazao je, da je tekst pisao upravo Begović.

- Ono što je zanimljivo, u Mirzinoj dramatizaciji naše čuvene balade, jeste da njegovi likovi nisu jednodimenzionalni, nisu plošni...Majka nije samo neka svekrva, koja mrzi, koja ne voli...Nego je majka, žena koja voli, koja se brine i koja razumijeva, koja pokušava da razumije i pomogne. Beg Pintorović ili njen brat nije samo neko ko brine kako sačuvati svoje zlato, imetak...nego, isto tako, čovjek koji voli svoju sestru i čovjek koji je, igrom slučaja, zajedno sa sestrom ostao bez roditelja i preuzeo ulogu i oca i majke - kazao je Muharemović.

Ujedno je, dodao je, lik koji se ponaša kao i neki današnji ljudi na pozicijma te u privilegovanim slojevima društva. Svih pet izvedbi - četiri u Tuzli i jedna u Kalesiji, bile su popunjene, a uvjeren je da će tako biti i u Zenici i Mostaru, a već ima 10-ak poziva za gostovanje tokom januara.

Direktor BNP-a Miroljub Mijatović istakao je kako tekuću kalendarsku godinu završavaju najsvečanije, onako kako to treba i biti.

- BNP je do sada imao četiri inscenacije predstave "Hasanaginica" - 1951. godine po tekstualnim predlošcima Alekse Šantića; 1954. i 1968. Milana Ogrizovića te Alije Isakovića 1994. godine. Dakle, punih 30 godina BNP nije imalo predložak na svojoj sceni - kazao je Mijatović.

Povod je, kazao je, 250 godina od prvog printanog izdanja ove balade. Predstava je, osim u saradnji tetarskih kuća, nastala i u saradnji te uz finansijsku podršku resornih ministarstava kulture i obrazovanja Zeničko-dobojskog i Tuzlanskog kantona, piše Fena.