Sjajne knjige čitaocima nude jedinstveno iskustvo da razviju doživljaj svijeta kroz priče drugih ljudi. One potiču na duboko razmišljanje i služe kao priče upozorenja, koje mogu biti moćne ako lekcije koje naučimo iz njih mudro primijenimo u našim životima.
Štaviše, sjajne knjige nas podsjećaju da je ljudsko iskustvo gotovo isto bez obzira na geografiju ili vremenski period.
Knjige podstiču jasnoću misli, što nam može pomoći da se snađemo u teškim okolnostima u turbulentnom svijetu, piše BigThink.
Ovih pet sjajnih knjiga trebalo bi da nas potaknu da radimo na onome što je potrebno popravljati najviše na svijetu: na sebi.
“Braća Karamazov”
Životna lekcija: Svi smo mi odgovorni za zlo u svijetu.
Realistički roman Fjodora Dostojevskog oživljava u historijskom kontekstu društvenih prevrata u Rusiji u 19. stoljeću. Knjiga donosi priču o ocu i njegova tri sina dok plove u jednom od najvažnijih epoha u istoriji Rusije.
Roman je dijelom misterija ubistva, jer su sva tri sina umiješana u zlokobno i zbunjujuće ubistvo svog oca. Drugog sina, koji je predstavljen kao intelektualac, posebno opterećuje naglašenost zla u svijetu, a njegovo iskustvo odražava duboku zabrinutost za čovječanstvo, slobodu, dobro i zlo koje su karakterizirale moderni život.
Jedna od glavnih lekcija romana je ukorijenjena u pravoslavnom vjerovanju da su svi odgovorni za sve, što implicira da smo svi doprinijeli uništenju našeg svijeta, što može biti u suprotnosti sa zapadnim idejama o individualizmu.
U pozadini bogate ruske historije, Dostojevski prikazuje uspone i padove našeg zajedničkog ljudskog iskustva, podsećajući nas da i mi imamo moć da promijenimo stvari.
Dok sa sve većom uzbunom posmatramo putanju svijeta, epilog romana sugeriše da je mala iskra istine u svakom od nas dovoljna da ponovo zapali želju za dobrim, istinitim i lijepim.
“Sve se raspada”
Životna lekcija: Budite fleksibilni i pragmatični, a ne kruti.
U klasičnom djelu Chinua Achebea „Sve se raspada“, autor nas vodi kroz borbu jednog čovjeka sa samim sobom dok se njegovo društvo mijenja pred njegovim očima.
Priča prati cijenjenog ratnika iz pretkolonijalnog klana na jugoistoku Nigerije, koji sa žalošću promatra kako utjecaj kršćanskih misionara i kolonijalista raste među njegovim narodom.
Priča istražuje bogatu pretkolonijalnu tradiciju naroda Igbo, dok se ratnik grčevito bori da sačuva tradiciju i način života svog naroda. Međutim, na kraju shvaća da su stvari otišle predaleko i da se igbo društvo kakvo vjeruje da jeste, raspada.
Achebeov ratnik odbija prihvatiti da su društva dinamična i da su stalno podložna promjenama. U svojoj krutosti, ratnik odbija priznati da je njegova idealistička slika igbo tradicije uključivala i neke prakse koje su dehumanizirale druge.
Slično, u svojoj virtuelnoj mržnji prema slabosti, on svoju uobičajenu kreposnu hrabrost dovodi do krajnosti, što je rezultiralo njegovom samoprouzročenom smrću.
U svojoj zaokupljenosti samim sobom, on okreće nasilje kolonijalizma na sebe, misleći da će ovaj posljednji čin prkosa unaprijediti njegovu zamišljenu stvar.
Međutim, ratnik ne shvata da vrijeme briše grube konture naših pojedinačnih akcija, uglađujući ih u neprestano miješanje historije.
U suštini, sve za šta se (s pravom) borio vjerovatno je umrlo sa njim. Achebe upozorava na stroga tumačenja društva i potiče nas da budemo fleksibilni i pragmatični, naglašavajući potrebu da se odupremo rigidnosti.
“Otkrovenje”
Životna lekcija: Možda ste vi problem.
Duboko zabrinuta zbog rasprostranjenog nihilizma koji je vidjela, zbirka kratkih priča Flannery O’Connor pokušala je da šokira čitaoce u razmišljanju. Njeni najupečatljiviji likovi su ugledni, dobronamjerni kršćani čiji su vanjski pokušaji pobožnosti u oštroj suprotnosti s njihovom dubokom unutrašnjom umišljenošću.
Ovi likovi se maestralno kriju iza učtivosti i društvene pristojnosti, dok iznutra ostaju sebični.
U Otkrovenju, uglednu, klasno svjesnu ženu neočekivano je napala tinejdžerka kojoj se očigledno gadi njena sujeta. Društvena fasada žene je uništena pokušajem djevojke da iz nje izvuče introspekciju.
Osim vještih prikaza južnjačkog bontona, priča nam pokazuje da uređeni pogled na svijet žene ne ostavlja mjesta za ljudskost drugih. Međutim, šok od uvrede i lagano mlataranje tinejdžerke dovoljni su da probude pomisao da uprkos svojim manirima ponekad zna biti prilično gadna iznutra.
U središtu priče je ideja da su premlaćivanje i uvreda bili milost koja je pomogla ženi da prizna istinu samoj sebi i da počne ispitivati svoje drske stavove o sebi i ljudima oko sebe. Jednostavno rečeno, ženino crno oko nas tjera da se zapitamo: „Jesam li ja drama?“
“Jadni Krist Bomba”
Životna lekcija: Slijepi smo za patnju koju nanosimo drugima jer ne možemo vidjeti dalje od vlastite patnje.
Smješten u šumama kolonijalnog Kameruna, radnja “Jadni Krist Bomba” priča priču o francuskom ocu katoliku koji otkriva uzaludnost nametanja vjerovanja, prakse ili (u ovom slučaju) vrlina drugima.
Francuski svećenik je uspostavio jedinstveni dom za obuku budućih supruga u kojem žene rade na različitim zadacima, gajeći snažne katoličke vrijednosti prije nego što im bude dozvoljeno da se udaju. Međutim, kroz niz šokantnih otkrića, on otkriva da je njegov vrli cilj ironično narušen njegovom umišljenošću i onima oko njega.
Nekoliko likova u knjizi razotkrivaju dvoličnost ljudskih bića, gdje se u jednom slučaju nalaze kao žrtve kolonijalnog sistema, a u drugom kao viktimizatori onih oko sebe.
Dvostruka priroda njihovih postupaka pokazuje da su oni, vjerovatno kao i mnogi od nas, slijepi za patnju koju nanose drugima jer ne mogu vidjeti dalje od vlastite patnje. Beti nas podsjeća da je lakše nego što mislimo oscilirati između žrtve i zlikovca — a na nama je da otvorimo oči, tako da ne idemo slijepo da gazimo druge u potrazi za pravdom.
Faust
Životna lekcija: Svakodnevni napor da postanete bolja osoba nikada ne prestaje.
Faust Johanna Volfganga fon Getea je njemački klasik koji priča priču o frustriranoj težnji naučnika da prevaziđe visine ljudskog znanja. Zasnovan na srednjovjekovnom epu, glavni lik prodaje svoju dušu đavolu u pokušaju da pređe granice ljudskog iskustva.
Naravno, ova sumnjiva odluka (kao i mnoge druge koje uključuju prodaju dijelova sebe podlim bićima) ima razorne posljedice. Međutim, nije sve izgubljeno, jer na kraju naučnik svojim upornim traganjem dolazi do spoznaje da cijeli kosmos (čak i zlo) radi ka dobru.
Glavna tema priče okružuje koncept da je život neprestana težnja, što implicira da moramo nastaviti raditi na sebi; u suštini, mučenje nikada ne prestaje kada je u pitanju razvoj sebe.
Kretanje podupire naše ljudsko iskustvo, a konstantno uzburkavanje kosmosa odražava se u neprestanoj potrebi dr. Fausta da uči, radi i doživi više. Geteova priča nas uči da je naša dužnost, i to cijelog svijeta, da saznamo zašto smo ovde. Moramo nastaviti postavljati važna pitanja, gledati unutra i učiti od drugih. Ovo je ključno da budemo prava ljudska bića.
Žene.ba
Zašto u Italiji muškarci kuhaju više nego žene?
