Mnoge žene primijete da im se s godinama mijenja oblik tijela.
Odjeća koja im je ranije odgovarala počinje stezati u predjelu struka, a stomak postaje izraženiji čak i kada broj na vagi ostaje gotovo nepromijenjen. Ova promjena često se povezuje s usporavanjem metabolizma, ali naučna istraživanja pokazuju da objašnjenje nije tako jednostavno.
Način na koji tijelo raspoređuje masnoću mijenja se tokom života, a posebno primjetne promjene mogu nastupiti u periodu oko menopauze. Na to utiče više faktora, od hormonalnih promjena do gubitka mišićne mase, genetike i svakodnevnih navika.
Hormoni mijenjaju način na koji tijelo skladišti masnoću
Kod žena važnu ulogu u raspoređivanju masnih naslaga ima estrogen. Kako se približava menopauza, nivo ovog hormona postepeno opada, što može utjecati na to gdje se masnoća u organizmu najviše nakuplja.
Prema objašnjenjima stručnjaka klinike Mayo, nakon menopauze masne naslage češće se počinju taložiti u predjelu stomaka, umjesto na bokovima i bedrima. Zbog toga se može dogoditi da žena ne primijeti značajnu promjenu ukupne tjelesne težine, ali ipak uoči da joj je struk širi nego ranije.

Da li se metabolizam zaista usporava nakon 40. godine?
Upravo je ovo jedno od najčešćih objašnjenja za promjene u tjelesnoj težini tokom srednjih godina. Ipak, veliko istraživanje objavljeno u časopisu Science pokazalo je da potrošnja energije ostaje prilično ujednačena tokom većeg dijela odrasle dobi.
Naučni tim predvođen Hermanom Pontzerom sa Univerziteta Duke proučavao je potrošnju energije kod više od 6.600 osoba iz 29 zemalja. Među učesnicima su bile osobe različite životne dobi, od novorođenčadi do ljudi starih 95 godina. Za mjerenje je korištena metoda dvostruko obilježene vode, koja omogućava procjenu potrošnje energije u uobičajenim životnim okolnostima.
Rezultati su pokazali da se potrošnja energije ne mijenja značajno između dvadesetih i pedesetih godina života. Primjetniji pad počinje tek nakon 60. godine. Prema tome, širenje struka u četrdesetim i pedesetim godinama ne može se jednostavno objasniti usporavanjem metabolizma.
Manje mišića, više masnih naslaga
Jedan od razloga zbog kojih se tijelo s godinama mijenja jeste postepeni gubitak mišićne mase. Taj proces može biti izraženiji kod osoba koje se nedovoljno kreću i ne praktikuju vježbe snage.
Mišićno tkivo troši energiju, pa njegovim smanjenjem organizam može imati drugačije potrebe za kalorijama. Ako se količina hrane i pića ne prilagodi promjenama u aktivnosti i sastavu tijela, višak energije može se vremenom pretvoriti u masne naslage.
Na izgled stomaka utiču i nasljedni faktori. Genetika, između ostalog, određuje sklonost organizma da masnoću skladišti na određenim dijelovima tijela. Važnu ulogu imaju i prehrambene navike, unos kalorija, konzumiranje alkohola i pušenje.
Nije svaka masnoća na stomaku ista
Kada govorimo o masnim naslagama u predjelu stomaka, važno je razlikovati dvije vrste masnog tkiva. Potkožna masnoća nalazi se neposredno ispod kože i uglavnom je možemo napipati. Visceralna masnoća, s druge strane, smještena je dublje u trbušnoj šupljini, gdje okružuje unutrašnje organe.
Upravo je visceralna masnoća posebno važna iz zdravstvenog ugla. Njeno prekomjerno nakupljanje povezano je s većim rizikom od povišenog krvnog pritiska, poremećaja masnoća u krvi, dijabetesa tipa 2, bolesti srca, moždanog udara i masne jetre. Povezuje se i s povećanim rizikom od određenih vrsta raka.
Prema preporukama klinike Mayo, kod žena obim struka veći od 89 centimetara može ukazivati na povećanu količinu masnoće u predjelu stomaka i veći zdravstveni rizik.
Mjerenje je jednostavno. Potrebno je stajati uspravno i postaviti metar oko stomaka, neposredno iznad kukova. Metar treba biti priljubljen uz tijelo, ali ne toliko zategnut da pritišće kožu.
Kako smanjiti masnoću oko stomaka?
Dobra vijest je da promjene koje pomažu u smanjenju visceralne masnoće uglavnom podrazumijevaju iste navike koje doprinose općem zdravlju. Ne postoji posebna vježba ili namirnica koja može ciljano ukloniti masnoću samo s jednog dijela tijela.
Redovna fizička aktivnost, uravnotežena ishrana i održavanje zdrave tjelesne težine važni su koraci. Svjetska zdravstvena organizacija odraslima preporučuje između 150 i 300 minuta umjerene aerobne aktivnosti sedmično ili od 75 do 150 minuta intenzivnije aktivnosti. Uz to se savjetuju vježbe snage koje obuhvataju glavne mišićne grupe najmanje dva dana u sedmici.

Šetnja, vožnja bicikla, plivanje i druge aktivnosti mogu biti dobar početak, dok vježbe snage pomažu u očuvanju mišićne mase.
Promjene u predjelu stomaka nakon 40. godine ne znače nužno da radite nešto pogrešno ili da se vaš metabolizam naglo promijenio. Riječ je o kombinaciji hormonalnih, tjelesnih i životnih faktora. Zato je, umjesto fokusiranja isključivo na broj kilograma, korisno obratiti pažnju i na obim struka, fizičku aktivnost i navike koje dugoročno čuvaju zdravlje.