Mozak se mijenja nakon trudnoće, a neke promjene mogu trajati godinama
Trudnoća donosi promjene koje je lako primijetiti – od hormonskih oscilacija i umora do promjena na tijelu.
Ipak, jedan dio ovog velikog životnog prelaza dugo je ostajao u drugom planu: šta se u tom periodu događa s mozgom?
Istraživanja posljednjih godina pokazuju da trudnoća i period nakon poroda mogu biti praćeni značajnim promjenama u strukturi i funkcionisanju mozga. Upravo se te promjene povezuju s fenomenom koji se često naziva „mamin mozak“, odnosno zaboravljivošću i drugačijim načinom reagovanja koji mnoge žene primijete nakon što postanu majke.
Mozak se prilagođava novoj životnoj ulozi
Jedno od važnijih istraživanja na ovu temu objavila je 2016. godine neuroznanstvenica Elseline Hoekzema sa Univerziteta Leiden.
Istraživači su magnetnom rezonancom pratili mozak žena koje su prvi put postale majke i uporedili njihove snimke sa snimcima žena koje nisu rađale. Rezultati su pokazali vrlo jasne razlike.
Kod žena koje su nedavno rodile zabilježene su promjene u količini sive moždane mase u određenim regijama. Zanimljivo je da te promjene nisu bile kratkotrajne – prema istraživanju, mogle su se zadržati i oko dvije godine nakon poroda.
Siva masa ima važnu ulogu u brojnim funkcijama, uključujući obradu informacija, pamćenje, emocije, donošenje odluka i kontrolu pokreta.
To, međutim, ne znači da je „manje sive mase“ automatski nešto loše.
.jpg)
Zašto bi mozak smanjivao određene veze?
Jedno od mogućih objašnjenja je proces poznat kao sinaptičko obrezivanje. Riječ je o prirodnom mehanizmu kojim mozak uklanja određene neuronske veze kako bi se efikasnije organizovao i prilagodio novim zahtjevima.
U slučaju majčinstva, istraživači smatraju da bi ovakvo preuređivanje moglo biti povezano s boljim usmjeravanjem pažnje na potrebe bebe.
Drugim riječima, promjena u određenom području mozga ne mora značiti gubitak sposobnosti. Mozak se može reorganizovati kako bi se što bolje prilagodio potpuno novoj ulozi i svakodnevnim zahtjevima roditeljstva.
I „mamin mozak“ može imati svoje objašnjenje
Zaboravite li ponekad gdje ste ostavili ključeve, šta ste željeli kupiti ili zbog čega ste ušli u određenu prostoriju? Mnoge majke takve trenutke opisuju kao „mamin mozak“.
Istraživanje Hoekzeme pokazalo je promjene upravo u područjima povezanim s pamćenjem, uključujući hipokampus. Naučnici zato istražuju mogućnost da dio onoga što žene primjećuju kao veću zaboravljivost zapravo prati šire promjene kroz koje mozak prolazi tokom trudnoće i ranog majčinstva.
Istovremeno, istraživanja ukazuju na to da se moždani resursi mogu usmjeravati prema procesima važnim za razumijevanje drugih ljudi i njihovih potreba.
To je posebno zanimljivo kada govorimo o odnosu majke i bebe.

Mozak reaguje i na vlastito dijete
U istraživanjima su se određena područja mozga aktivirala kada su majke gledale svoju bebu. Naučnici su zbog toga počeli detaljnije proučavati vezu između moždanih promjena i razvoja privrženosti između roditelja i djeteta.
Majčinstvo tako ne mijenja samo svakodnevne navike i prioritete. Čini se da se istovremeno mijenja i način na koji mozak obrađuje informacije povezane s brigom, emocijama i potrebama djeteta.
Ipak, istraživači naglašavaju da još nije poznato do kraja koje sve funkcije proizlaze iz tih promjena.
Nisu samo majke u pitanju
Zanimljivo je da se slične promjene u funkcionisanju mozga ne istražuju isključivo kod žena koje su rodile.
Naučnici proučavaju i mozak očeva, usvojitelja, baka, dadilja i drugih osoba koje intenzivno brinu o djeci. Dosadašnja saznanja ukazuju na mogućnost da i samo aktivno učestvovanje u njezi djeteta može utjecati na način na koji mozak funkcioniše.
To otvara zanimljivo pitanje: možda neke promjene nisu vezane isključivo za trudnoću i hormone, već i za iskustvo svakodnevne brige o drugom ljudskom biću.

Kakva je veza s postporođajnom depresijom?
Ovo je jedno od područja koje naučnici još pokušavaju bolje razumjeti.
Istraživači proučavaju da li procesi koji se odvijaju u mozgu tokom trudnoće i nakon poroda mogu imati određenu povezanost s problemima raspoloženja, anksioznošću i postporođajnom depresijom.
Za sada nema dovoljno odgovora da bi se napravila jednostavna veza između određenih promjena u mozgu i razvoja ovih stanja. Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se razumjelo zašto se neke žene lakše prilagođavaju majčinstvu, dok druge mogu razviti ozbiljne emocionalne poteškoće.
Ono što je već jasno jeste da prelazak u roditeljstvo predstavlja period velike prilagodbe, a mozak je dio tog procesa.