Negativan tok misli nije problem samo ljudima koji pate od anskioznosti. Gotovo svi ponekad osjete tu plimu potpuno iracionalnih mračnih misli, samo što kad nemate anksioznost uspijete relativno lako da je zaustavite. A kad imate anksioznost, to ne ide baš tako jednostavno, piše Cdm.
Evo malog primjera koji pomaže da bolje razumijemo kako misli utiču na naša osjećanja i ponašanje;
1. Obično počinje “okidačem”, situacijom koja izaziva automatsku misaonu rekciju. Recimo, uzmimo da vam prijateljica nije odgovorila na poruku.
2. Sljedeća je automatska misaona reakcija. U najvećem broju slučajeva, ljudi se zaglave u obrascu “čitača misli” koji kaže da je prijateljica sigurno ljuta na vas.
3. Onda dolaze osjećanja. Kako se obično osjećate kad ste ubijeđeni da je neko do koga vam je stalo ljut na vas? Vjerovatno ste zabrinuti, tužni, bojite se, ili ste ljuti.
4. Poslije ovoga dolazi ponašanje. Ovo se prilično razlikuje od osobe do osobe, ali sa različitim osjećanjima povezuju se uobičajena ponašanja. Recimo, ako ste zabrinuti i tužni, možda ste tip osobe koji će se zatvoriti u svoju sobu. Ili, možda sebi u takvim situacijama skrećete misli sa problema tako što tražite društvo drugih prijatelja.
Ponašanje koje je u konkretnom slučaju povezano sa time kako se osjećate, može biti zdravo ili nezdravo.
Ali, imajte na umu da misli koje vam prolaze kroz glavu i to kako se osjećate nikad nije “pogrešno”. Prosto je tako kako jeste.
Ako se borite sa negativnim tokom misli, i često se “zaglavite” u iracionalnim mentalnim zamkama, niste sami. Potpuno je normalno i prirodno da imate negativne misli. Nema razloga da se toga stidite.
Ali, ako patite od anksioznosti, vjerovatno ste primijetili da se ovi frustrirajući obrasci ponašanja ponavljaju iznova i iznova tokom dana.
Kako možete da pokušate da se izborite sa tim? Potrebno je samo da budete svjesni procesa koji se odvija u vama. Zvuči suviše jednostavno da bi bilo istinito, ali u blažim slučajevima anksioznosti stvarno može da pomogne.
Najveći problem sa negativnim mislima kod osoba koje pate od anksioznosti je to što nas lako navedu na pomisao da su one potpuno realne. A realnost ne preispitujemo tako često. Ako pretpostavimo da je nešto istinito, nemamo razloga da to dovodimo u pitanje.
Ali, ako ste svjesni da nije baš uvijek sve što nam prolazi kroz glavu zasnovano u realnosti, to je dobar prvi korak u zaustavljanju spirale anksioznosti.
Evo kako izgleda gornji primjer, ako ste svjesni da nije uvijek sve što pomislite nesporna činjenica:
1. “Okidač” je isti – prijateljica vam ne odgovara na poruku.
2. Automatska reakcija je ista – “ljuta je na mene”.
Ali, kad jednom prepoznate kako ide vaš tok misli u situacijama koje izazivaju anksiozne napade, možete da pokušate da ga racionalizujete. Dakle, sljedeći korak je da sebe podsjetite da je možda i nešto drugo u pitanju, i razmotrite druge razloge zbog kojih možda ne odgovara. Znate, “možda je na poslu”/”spava”/”zauzeta je”…
3. Možda ste i dalje pomalo zabrinuti ili tužni, ali intenzitet i trajanje tog osjećanja značajno su smanjeni nego kad je početna postavka “ljuta je na mene”.
4. Ako ste manje uznemireni, veća je vjerovatnoća da ćete uspjeti da nastavite sa dnevnim aktivnostima bez parališućeg osjećaja anksioznosti ili potrebe da se zatvorite u sobu i izolujete potpuno.
Ali, imajte u vidu jednu stvar. Sasvim je ljudski da vas negativne misli ponekad preplave. To vas ne čini ni slabićem ni lošom osobom. Važno je samo da nađete način da im ne dozvolite da upravljaju vašim životom.
Ako e osjećaj da je sve izgubljeno… niste usamse borite sa problemima, ako vas mori nešto, ako imatljeni. Niste krivi. Niste slabi. Potražite pomoć.
Važno je da znate još nešto.
To što neko djeluje kao da savršeno funkcioniše u životu ne znači da ne može patiti od nekog problema u vezi sa mentalnim zdravljem. Ima ljudi koji uz odgovarajuću terapiju mogu da žive i rade potpuno normalno. Ali, ima i onih koji ulažu nevjerovatan napor u prikrivanje svog stanja, tako da njihovi prijatelji, kolege, ponekad čak i članovi porodice ne primijete ništa.
Žene.ba