Većina nas je upoznata s pravilom od 10.000 koraka dnevno kao preporukom za održavanje zdravlja. Međutim, ova smjernica zapravo nije utemeljena na naučnim činjenicama. Nastala je kao rezultat marketinške strategije u Japanu 1960-ih godina. Tada je proizvođač satova, nadahnut porastom interesa za fitnes nakon Olimpijskih igara u Tokiju 1964. godine, kreirao pedometar nazvan 10.000-korakaš. Tako je ova brojka postala popularna kao cilj za svakodnevnu aktivnost. Ipak, nauka sugeriše da zapravo nije potrebno postići toliki broj koraka kako bismo održali zdravlje.
Brojna istraživanja pokazuju da ljudi koji su prelazili oko 8.000 koraka dnevno imali su upola manje šanse za prijevremenu smrt uzrokovanu srčanim bolestima ili bilo kojim drugim uzrokom u uporedbi s onima koji su prelazili samo 4.000 koraka dnevno. Dakle, iako dodatni koraci mogu biti korisni, pretjerano fokusiranje na točno 10.000 koraka možda nije nužno potrebno.
Važno je uvesti šetnju u našu dnevnu rutinu. Čak i kratke šetnje mogu donijeti značajne koristi za zdravlje. Redovno šetanje može poboljšati kardiovaskularno zdravlje, ojačati mišiće i kosti, smanjiti rizik od hroničnih bolesti poput dijabetesa i hipertenzije te čak poboljšati raspoloženje i smanjiti stres. Također, ako želite izgubiti težinu, šetnja vam može biti od velike pomoći. Da biste je lakše uvrstili u svoju rutinu, možete slušati podcaste ili audioknjige tokom šetnje.