Tijelo možda pamti gojaznost: Otkriće koje bi moglo objasniti povratak kilograma
Novo istraživanje ukazuje na mogućnost da jedan dio odgovora leži u imunološkim ćelijama masnog tkiva, koje bi mogle zadržati svojevrsno „sjećanje“ na raniju gojaznost.
Studija, provedena na miševima, pokazala je da gojaznost može izazvati dugotrajne promjene u makrofagima – imunološkim ćelijama koje imaju važnu ulogu u održavanju zdravlja masnog tkiva. Zanimljivo je da su se neke od tih promjena zadržale i nakon što su životinje prešle na ishranu s manje masti. Istraživači smatraju da bi takav ćelijski trag mogao biti jedan od faktora koji otežavaju gubitak masnog tkiva.
Makrofagi pomažu u uklanjanju oštećenih i odumrlih ćelija, a učestvuju i u procesima koji omogućavaju normalno funkcionisanje masnog tkiva. Za obavljanje tih zadataka potrebni su im različiti mehanizmi, među kojima je i alternativno splajsovanje – način na koji ćelija može iz istog genetskog zapisa dobiti različite molekule.
Kada su naučnici uporedili makrofage gojaznih i mršavih miševa, uočili su poremećaje u ovom procesu kod životinja s gojaznošću. Te razlike nisu nestale ni nakon promjene ishrane, što je otvorilo pitanje može li se sličan obrazac javiti i kod ljudi.
Istraživači su zato analizirali uzorke masnog tkiva osoba s gojaznošću i osoba bez nje. Pronašli su naznake sličnih promjena u makrofagima, ali rezultati na ljudima još ne daju čvrst odgovor. Dio stručnjaka upozorava da se nalazi temelje uglavnom na povezanostima, bez dovoljno podataka da bi se isključili drugi utjecaji, poput dobi i spola.
Liječnica Amelie Bonnefond, stručnjakinja za genetiku gojaznosti koja nije učestvovala u istraživanju, za BBC je kazala da eksperimenti na miševima pružaju nove dokaze o mogućim mehanizmima koji stoje iza „memorije gojaznosti“. Ipak, izrazila je rezervu prema dijelu istraživanja koji se odnosi na ljudsko tkivo.
Slično upozorenje iznio je i profesor Ferdinand von Meyenn, koji se bavi ishranom i metaboličkom epigenetikom. Prema njegovim riječima, još nije jasno da li promjene u imunološkim ćelijama ostaju dugoročno prisutne kod ljudi nakon gubitka težine.
Naučnici smatraju da bi u budućnosti proučavanje ovih ćelija moglo otvoriti put novim pristupima u liječenju gojaznosti. Ipak, ideja da bi se ciljanim djelovanjem na promijenjene makrofage moglo olakšati mršavljenje zasad je tek mogući pravac istraživanja, a ne dostupna terapija.