“Osobe sa sindromom iritabilnog crijeva ili drugim gastrointestinalnim tegobama trebale bi biti oprezne te postupno uvoditi zobenu kašu u svoju prehranu”, izjavio je.
Fitinska kiselina, koja se nalazi u zobenim pahuljicama, može ometati apsorpciju kalcija, magnezija, željeza i cinka. Kod osoba s neuravnoteženom prehranom, to dovodi do nedostatka važnih mikroelemenata.
Kod nekih, zobena kaša može izazvati pojedinačne alergijske reakcije: osip na koži, svrbež, oticanje, čak i anafilaktički šok u posebno teškim slučajevima.
Istraživači su nedavno proučavali kako konzumacija zobi može utjecati na razinu inzulina, gubitak težine i smanjenje rizika od dijabetesa. Prema rezultatima studije, jedenje zobi smatra se korisnim oblikom prehrambene intervencije, posebno kod osoba koje imaju loše kontroliran dijabetes tipa 2.
“Beta-glukan, topivo vlakno prisutno u zobi, može pomoći u smanjenju razine glukoze i kolesterola”, zaključili su istraživači. Ipak, osobama s dijabetesom i drugim metaboličkim poremećajima savjetuje se da prate količinu zobene kaše koju konzumiraju.