Iako se odluka razlikuje od porodice do porodice, stručnjaci naglašavaju da dugotrajnije dojenje nije neuobičajeno sve dok odgovara i majci i djetetu.
Tokom prvih mjeseci nakon poroda organizam prolazi kroz velike hormonalne promjene, ali se s vremenom tijelo uglavnom prilagođava dojenju. Mnoge žene nakon određenog perioda navode da se osjećaju stabilnije i smirenije nego na samom početku.
Ipak, dojenje i dalje predstavlja dodatni napor za organizam jer proizvodnja mlijeka troši energiju i hranljive tvari. Stručnjaci ističu da je posebno važno obratiti pažnju na unos tečnosti, proteina, željeza, kalcija i vitamina.
Ako majka nema dovoljno odmora ili ne vodi računa o prehrani, mogu se pojaviti umor, iscrpljenost ili pojačan gubitak kose, što je česta tema među ženama koje dugo doje.
Pojedina istraživanja pokazala su i da duže dojenje može imati pozitivan uticaj na metaboličko zdravlje žene i pomoći organizmu da se postepeno oporavi nakon trudnoće.
Ipak, stručnjaci naglašavaju da ne postoji univerzalno pravilo koliko dugo bi dojenje trebalo trajati. Važno je da se majka osjeća dobro fizički i psihički te da odluka ne stvara dodatni stres ili pritisak.
Pedijatri i savjetnici za dojenje ističu da je najvažnije pratiti potrebe majke i djeteta, bez osjećaja krivnje ili nametnutih očekivanja okoline.