Isti proizvod, ali slabiji kvalitet za naše tržište: BiH je postala deponija loše uvozne robe

Gordana Bulić, predstavnica Saveza udruženja potrošača BiH, kaže kako naša zemlja nažalost nije članica Evropske unije te tako nije na pravim mjestima ni mogla kazati nešto o ovom pitanju, ali da se ista diskriminacija dešava i zemljama u susjedstvu koje su članice EU.

"Znamo za ovu diskriminaciju, to da nas srvstavaju u građane drugog reda, a sličnih problema ima i okruženje. Parlamentarka iz Hrvatske Biljana Borzan se angažovala u vezi s tim jer se isto dešava i u Hrvatskoj. Druga strana se obično pravda dubinom džepa potrošača na ovim prostorima, međutim to je aposlutno neopravdano. Markirana roba treba da bude istog kvaliteta pa ko je može kupiti nek je kupi. Zahvaljujući baš aktivizmu gospođe Borzan dolazi do nekih pomaka", kaže nam Bulić.

Gordana Bulić još kaže kako naša država i njena vlast ne mogu uraditi mnogo po ovom pitanju, jer se radi o slobodnom tržištu i slobodnom formiranju cijena.

"Može se napraviti čokolada s manje kakaa ili slabijim kvalitetom maslaca, shodno tome bi i cijena trebala niti niža, ali to obično nije slučaj. Ono što mi možemo uraditi i što smo željeli staviti inspekciji u zadatak je da ti proizvodi ne bi trebali imati istu ambalažu. Neka čokolada koja u Njemačkoj ima veći procent kakaa ili maslaca, ne bi trebala biti iste boje ambalaže kao ona koja se prodaje u Bosni i Hercegovini. Jer osim što se naše građane tretira građanima drugog reda, dodatno ih se vara, jer im se prodaje jednako označen proizvod, a lošijeg kvaliteta", zaključuje Gordana Bulić.

Smiješni izgovori

Marin Bago, predsjednik Udruženja Futura iz Mostara, koje se bavi zaštitom potrošača, kaže nam da je ovo stari problem.

"Već početkom ovog milenija potrošači su počeli primjećivati razlike u kvalitetu istih proizvoda na našem i na inozemnom tržištu. Prvo su se stvari primjećivale u domaćinstvima, deterdženti, higijenska sredstva i razna sredstva za čišćenje, čokoladni proizvodi itd. Kako su godine prolazile, počele su se zapažati razlike kod tehnički složenijih proizvoda kao što su razni strojevi za domaćinstva pa sve do automobila, goriva, maziva i sličnih proizvoda. Trenutno imamo velike razlike u kvalitetu hrane", kaže Marin Bago.

Bago kaže i kako su čak globalne kompanije nalazile izgovore da domaći ljudi na Balkanu vole kada ima manje lješnjaka u čokoladnim proizvodima.

"Međutim, nekoliko jačih evropskih zemalja je pokrenulo procese i sudovi su donosili presude. Nakon toga smo mogli vidjeti u medijima brojna priznanja vodećih menadžera da su mnoge kompanije imale isti proizvod, dakle originalan, ali u tri klase po osnovu kvalitete, namijenjen za prva, druga i treća svjetska tržišta. Mi smo konzumirali i konzumiramo ovu treću varijantu, dakle, možemo reći da smo jedna vrsta deponije loših proizvoda".

Političari bez motiva da se bave ovim problemima

Ono što se desilo u drugim evropskim zemljama je jasna namjera zaštite svojih potrošača i oni će prilagoditi svoje zakonodavstvo i pronaći odgovarajuće mehanizme zaštite.

"Šta će uraditi Bosna i Hercegovina? Mi trenutno imamo različita potrošačka prava, ovisno o tome u kojem entitetu živimo. Iz jednog takvog apsurda zaista je potrebno mijenjati mnogo stvari, mijenjati kako bismo se zaštitili od loših proizvoda, namjera i usluga. Prvo što nam treba su prosječni političari koji barem malo razumiju ekonomiju i njena osnovna načela. Ne možemo reći da vidimo neko razumijevanje po ovim pitanjima, što je tužnije, ne vidimo ni dobru volju. Za ovo je potrebna infrastruktura i pozitivan ambijent, uostalom, sve ono što jedna politika treba raditi. Za sada, tu smo najtanji", zaključuje Marin Bago iz udruge Futura.

Iz Institucije ombudsmana za zaštitu potrošača su nam kazali da s obzirom na razlike u pogledu kvaliteta proizvoda koji se prodaju na domaćem tržištu, u odnosu na iste proizvode koji se prodaju na tržištu EU, evropska povjerenica za pravosuđe i zaštitu potrošača pokrenula je inicijative u pravcu unapređenja i ujednačavanja svih potrošača u smislu prava na pristup robi i uslugama, kao i prava na izbor.

Nepravilnosti prijaviti inspekcijama

"Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju Bosna i Hercegovina se opredijelila za slobodno kretanje robe i usluga. Obaveza proizvođača je da na tržište stavlja zdravstveno ispravne i sigurne proizvode, u skladu s važećim pozitivnim zakonskim i podzakonskim propisima koji regulišu sigurnost i kvalitet proizvoda. Proizvođači moraju poštovati propise o kvalitetu proizvoda. Oni proizvodi koji zbog svojih svojstava ne odgovaraju uobičajenoj upotrebi i propisanom kvalitetu, trgovci ne bi smjeli ni prodavati. Kontrolu kvaliteta proizvoda obavljaju nadležni inspekcijski organi u mjestu carinjenja proizvoda", kazali su iz ove institucije.

Kažu i da je Zakonom o zaštiti potrošača u BiH propisano deklariranje proizvoda.

"Lična karta svakog proizvoda je njegova deklaracija, zbog čega pozivamo potrošače da, ukoliko je moguće, prilikom svake kupovine obrate pažnju na deklaraciju proizvoda. Na taj način mogu donekle procijeniti i kvalitet proizvoda i zaštiti se od lažnog oglašavanja. Pored spomenutog Zakona o zaštiti potrošača u BiH je na snazi Pravilnik o pružanju informacija potrošačima o hrani, koji potrošačima pruža visok stepen zaštite u smislu zahtjeva za isticanje osnovnih podataka za deklarisanje proizvoda. Oglašavanje proizvoda ne smije biti neprimjerno, dvosmisleno i isto mora poštovati dobre poslovne običaje, a u slučaju nepoštivanja odredbi koje se tiču oglašavanja predviđene su novčane kazne", kazali su iz Institucije ombudsmana te pozvali potrošače da u slučaju da primijete bilo kakvu nepravilnost odmah kontaktiraju nadležne inspekcijske organe.