Da bi izbjegle osude, majke u BiH se još uvijek sakrivaju od očiju javnosti da bi dojile bebe
Dok drugi ističu kako im je neugodno biti u blizini majke koja doji dijete, ne postavljaju sebi pitanje kako je majkama? Komentari poput: "Majkama s bebama nije mjesto ovdje", "Neka ide kući i neka doji", su svakodnevnica s kojom se susreću bh. majke. Upravo zbog toga se pitaju gdje im je mjesto?
Samo dva objekta u Zenici imaju kutak za dojenje
Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica kroz razne aktivnosti promovira značaj dojenja s ciljem podizanja svijesti, unapređenja i pružanja podrške majkama koje doje svoju djecu. Na području Zenice samo dva objekta imaju prostor za dojenje, i to u Predškolski dispanzer JU Dom zdravlja Zenica i Family centar Ekran.
U svakom drugom objektu, majka, ako želi nahraniti svoje dijete, mora biti spremna na osude javnosti s obzirom na to da je svijest pojedinaca o dojenja još uvijek na niskom nivou.
Dojenje treba biti normalna stvar, kao ručanje u restoranu
Značaj majčinog mlijeka za bebu predstavlja najbolji imunogen u prvim mjesecima i godinama života. Ono štiti bebu od alergija i smanjuje vjerovatnoću pojave anemije, respiratornih i drugih infekcija, upale uha, bakterijskog meningitisa, žutice, astme, dijabetesa i brojnih drugih bolesti.
Dojenje novorođenčadi se preporučuje do šest mjeseci života, a nastavak dojenja uz dodatak dohrane do dvije godine.
Zeničanka Leja Salčinović-Sačirović je prije nekoliko dana po drugi put postala majka. U razgovoru za Klix.ba je kazala da je dojenje novorođenčadi na javnom mjestu sasvim normalna stvar.
"Oni koji se čude takvoj pojavi moraju znati da je to jednako čuđenju kada neko jede u restoranu. Prirodna je pojava da dijete zadovolji svoju primarnu potrebu za hranom gdje god da se nalazi jer je to osnovno u ljudskom razvoju. Apsolutno sam za dojenje gdje god da se majka zadesi s bebom, s tim da naravno, za to postoje marame ili drugi odjevni predmeti koji mogu prekriti dojku. Bar je danas odjeća za dojilje napravljena tako da bez ikakve brige majka može dojiti na javnom mjestu", kazala je Salčinović-Šačirović.
Dodala je kako bi u Zenici trebalo biti više objekata s kutkom za dojenje te da je razočarana izgledom kutka u Domu zdravlja.
"U takvoj ustanovi kutak za dojenje treba da ima i mjesto za presvlačenje bebe i vodu. Tek tada bi on imao smisla jer majci pruža sve što joj je potrebno za boravak s bebom", dodala je.
"Toples je uredu, a dojenje u javnosti nije?"
Pogledi, komentari, a zatim i nervoza te uznemirenost djeteta je ono s čime se majke susreću u javnosti ako žele nahraniti bebu. Lejla Dizdarević je ponosna majka dvoje djece i nisu je zaobišla loša iskustva s dojenjem u javnosti.
Pojašnjava kako je veliki problem što se žene osuđuju zbog dojenja beba u javnosti, dok su nedolično ponašanje i provokativna odjeća normalni i prolaze bez osude.
"Kutak za dojenje je odlična stvar, ali trebalo bi više pažnje posvetiti tome u smislu proširenja objekata koji imaju prostor za dojenje", dodaje Dizdarević.
BiH ima još prostora da napreduje, a da li ima volje?
Dojenje u zemljama regije, ali i u svijetu se nalazi daleko ispred Bosne i Hercegovine.
Zagreb je 2015. godine pokrenuo Program promocije i unapređenja dojenja u zajednici s ciljem približavanja svih pozitivnih aspekata dojenja i upućivanja na zdravlje djeteta i majke. U sklopu tog program povećali su broj dostupnih savjetovališta za majke i djecu na području grada, a postavili su i klupe za dojenje i presvlačenje beba, a mnogi objekti su opremljeni i sa “Breastfeeding” sigurnom zonom gdje majke u miru mogu nahraniti svoju djecu.
Kako se riješiti mitesera: Sve što treba znati za čistu i zdravu kožu
