Kako filteri utječu na našu percepciju ljepote?

“Ono si što jedeš”. Rečenica je to koju često možemo čuti, a koja nam između redaka poručuje da pripazimo što i kako unosimo u svoj organizam. No, što je s onime što gledamo?

Svakoga nas dana društvene mreže hrane tisućama fotografija, a pritom su mnoge od njih, raznim aplikacijama i magičnim filterima, izmijenjene do neprepoznatljivosti. Kako ta vizualna “hrana” utječe na naš um? Jesmo li ono što gledamo?

Kako bi istražili utjecaj vizuala na mentalno zdravlje, kreativna agencija M&C Saatchi udružila je snage s nagrađivanom agencijom za mlade umjetnike MTArt Agency i renomiranim britanskim fotografom Rankinom te pokrenula kampanju zvučnog naziva Visual Diet. Kao dio kampanje našao se i Rankinov foto projekt Selfie Harm, piše Elle.

Fotograf je snimio portrete petnaest britanskih tinejdžera, između 13 i 19 godina, da bi im kasnije dao njihove fotografije na obradu. Rankin im je ostavio samo naputak da s njima čine što god žele, obrađuju ih filterima svih dostupnih aplikacija, sve dok ne budu smatrali da je fotografija “spremna za društvene mreže”.

U svega nekoliko minuta, Rankin je pred sobom imao posve nove vizuale, a oni su mu dali uvid u ono što tinejdžeri smatraju “savršenim” te koliko je ustvari lako kreirati novu, drugačiju verziju sebe koja će se potom plasirati kao stvarnost. Netaknute i obrađene fotografije, postavljene jedne pored drugih, suprotstavile su mladost i prirodnu ljepotu dramatično izmijenjenim, umjetnim verzijama kreirajući ponor između stvarnosti i ideala te, naravno, otvarajući podlogu vječnoj frustraciji koju stvara “nedostatan” izgled pri pogledu u ogledalo.

Projekt je dokazao da je fotografija “spremna za društvene mreže” sve samo ne prirodna te da korisnici društvenih mreža imaju potrebu mijenjati svoj izgled kako bi udovoljili “standardima virtualne zajednice”, dok o svojim “poboljšanim” verzijama postaju ovisni.

“Ljudi oponašaju svoje idole, filterima povećavaju oči i smanjuju nos, čine kožu sjajnijom, a sve kako bi dobili čim više likeova na društvenim mrežama. To je samo jedna od posljedica svijeta u kojem živimo, a u kojem ljudi boluju od nečeg što se zove FOMO, nesretni su, otuđeni i anksiozni. Vrijeme je da zagrebemo dublje i doznamo koliko razoran utjecaj društvene mreže imaju na našu percepciju drugih, ali i sebe samih”, izjavio je Rankin.

Projekt Selfie Harm završni je stadij dvogodišnjeg istraživanja aplikacija za pametne telefone i filtera za obradu fotografija, eksperimentiranja i sustavnog proučavanja koliku ovisnost mogu izazvati kod pojedinca. Mnoge aplikacije omogućavaju korisniku da u potpunosti promijeni svoj izgled i to u svega par minuta. Rankin ih smatra opasnima upravo zato što su dostupni svima koji posjeduju pametne telefone što znači i onim najmlađima čija se svijest o vlastitom izgledu i vrijednosti tek treba formirati. Mnogo dostupniji nego što je, često žestoko kritizirani, Photoshop ikada bio!
“Uključio sam se u ovaj projekt jer smatram da nam je potrebna otvorena diskusija o efektima koje nove, dostupne tehnologije imaju na naše mentalno zdravlje. Osim toga, smatram da ovaj razoran trend uništava i fotografiju samu, umjetnost koju ja toliko volim. Naše različitosti izbrisali su filteri da bismo u konačnici svi izgledali isto što je tako prokleto tužno”, zaključio je Rankin.

 Žene.ba