Mnogi vjeruju da bi se tegobe kao što su srčani problemi, glavobolje, visok tlak, alergije, napetost mišića, dijabetes i mnogi drugi zdravstveni problemi mogli riješiti smanjenjem svakodnevnog stresa ili usporavanjem tempa života. Zbog toga sve te probleme pogrešno smatramo uzrokom a ne posljedicom nekog drugog disbalansa. Dnevni unos preporučene doze magnezija često je rješenje za prevenciju i ublažavanje mnogih zdravstvenih problema.
Istraživanja pokazuju da 80 posto stanovništva ima neki od simptoma nedostatka magnezija. Razlog za to je činjenica da zbog sve agresivnijeg kemijskog tretiranja zemljišta, hrana i voda ne posjeduju dovoljne količine ovog blagotvornog minerala.
Jeste li znali da je magnezij jedan od najvažnijih unutarstaničnih minerala? Preko 350 vitalnih staničnih reakcija izravno je ovisno o prisutnosti ovog minerala u potrebnoj količini.
Kako nadoknaditi opasan manjak
Zbog upotrebe umjetnih gnojiva, koja su osiromašila tlo, brojne vrste voća i povrća koje su prije bile bogat izvor magnezija danas to, nažalost, više nisu.
Stoga nije nikakvo čudo da danas gotovo 80 posto ljudi u svijetu pati od deficita magnezija u organizmu.
Osim što su namirnice već sam po sebi osiromašene, njihovim se transportom, dodatnom obradom i pripremom gubi još više ovog dragocjenog minerala.
Još je jedna loša vijest vezana uz magnezij: čak i ako hranom unesete dovoljne količine tog minerala na dan, što je za žene otprilike 300, a za muškarce oko 400 mg, vaš će organizam od toga apsorbirati – samo trećinu! Na magnezij, naime, negativno djeluju želučana kiselina i probavni enzimi.
Imajte na umu i to da pojačanim znojenjem, primjerice ljeti i tijekom napornih fizičkih treninga, gubite puno magnezija. Stoga, bavite li se intenzivno sportom, morate još više paziti na dostatan unos.
Zbog brojnih dobrobiti jako je važno nadoknaditi svaki njegov manjak – pravilnom prehranom, koja uključuje što više namirnica bogatih magnezijem, ili uzimanjem kvalitetnih suplemenata.
No, budući da se magnezij puno lakše i bolje apsorbira preko kože, odnosno transdermalno, priuštite si kupke s magnezijevim hloridom ili magnezijevim sulfatom.
Magnezij kao detoksikator
Magnezij također igra vrlo ključnu ulogu u detoksikaciji organizma. Kako bi se zaštitilo od raznih otrova, ljudsko tijelo prirodno proizvodi glutation, antioksidant koji je zaslužan za odstranjivanje teških metala kao što su živa, olovo i arsen iz organizma. Međutim, da bi njegova sinteza potpuno uspjela potreban mu je, pogađate, magnezij. Glutation i magnezij također su nerazdvojni kada je u pitanju detoksikacija, pa tako pri manjku magnezija, dolazi do propadanja glutation. Pušenje cigareta, ispijanje alkohola, izlaganje radioaktivnom zračenju, kao i liječenje kemoterapijom, prosječan čovjek vjerojatno ne bi preživio da se u tijelu ne pojavljuje ovaj proces. Niske razine magnezija doprinose i taloženju teških metala u mozgu, pri čemu nastaje plodno tlo za nastajanje Parkinsonove i Alzheimerove bolesti.
Iako se u mnogim slučajevima terapija magnezijem pokazala dosta učinkovitom, možda ona neće odgovarati svim tipovima bolesti. Prosječna osoba koja ima manjak energije, previše je izložena svakodnevnom stresu, te ima klasične nedostatke manjka magnezija vjerojatno će imati koristi od konzumacije magnezija. Međutim bolujete li od neke bolesti, prije svega bi svakako bilo dobro potražiti stručnu pomoć ili se barem dodatno raspitati.
Prirodni izvori magnezija
Vjerojatno najbolji izvor magnezija kao i ostalih minerala je neprerađena morska sol. Nakon natrija i klorida, zbog svoje lake topljivosti, magnezij je treći po redu najzastupljeniji mineral u morskoj vodi. Stoga i većina morskih plodova kao što su alge, kao i ostatak morskog bilja sadrži velike količine ovog minerala. Od plodova sa poljoprivrednog zemljišta tu su orašasti plodovi, sjemenke, žitarice i zeleno lisnato povrće. Neke samonikle biljke kao što su kopriva i mišjakinja također obiluju velikim količinama magnezija. Međutim, za pravilnu apsorpciju magnezija nije dovoljno poznavati samo koja namirnica i koliko obiluje ovim mineralom. O kvaliteti ovog bilja i njenoj ljekovitosti također ovisi i kvaliteta njenog uzgoja. Većina namirnica koje možemo pronaći na policama dućana, zbog suvremenog načina uzgoja, zatim skladištenja i zamrzavanja, izgubi na mineralnoj vrijednosti.
Najčešći oblik prehrane koja dolazi na naš stol je kuhani, pri čemu namirnica također izgubi oko 40 – 70 posto magnezija. Zatim, znate li da konzumiranjem hrane spravljene od bijelog brašna mi zapravo trošimo velike količine magnezija? Tako da na kraju iz svakodnevne prehrane naše tijelo zapravo apsorbira oko jednu trećinu ovog vrijednog minerala. Mnogi će se složiti da je najsigurniji način dobivanja magnezija vlastiti vrt, ali nažalost, neće ga svi sebi moći priuštiti.
U posljednje vrijeme u dućanima zdrave hrane i biljnim ljekarnama, također možemo pronaći magnezijev klorid, spoj dobiven jednostavnim isparavanjem morske vode. Budući da se magnezij dobiven iz hrane, pri dolasku u naš želudac pretvara u magnezijev klorid, ovaj način se smatra jednim od efikasnijih.
Žene.ba
Brza moda nas košta više nego vintage luxury komadi, a evo i kako
